Hrvatska traži objašnjenje za hapšenja – ima li pravo na to?

N1

Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Hrvatske: "Iskoristićemo sve bilateralne kanale u BiH, ali isto tako sve međunarodne forume, veze, i međunarodne kanale".

Hapšenje generala HVO-a iz Orašja u Hrvatskoj se posmatra kao nacionalno pitanje. Od Hrvatske predsjednice, preko Vlade do saborskih zastupnika, svi su se digli na noge. Hrvatska traži objašnjenja zbog hapšenja, zahtjeva da se uključi u slučaj. Da li ima pravo?

Zarije Seizović, profesor međunarodnog humanitarnog prava: “Raspamećena Hrvatska politička javnost ima razloga za takvo nešto, ali to rade na neprimjeren način pri čemu se spominje da nekakve optužbe Hrvatska neće prihvatiti i da to nije tako i to je posljedica uobičajenog percipiranja činjenice da onaj koji pripada mom etničkom korpusu, on je nevin”.

Zlatko Lagumdžija, bivši ministar inostranih poslova BiH: “Ja mogu da razumijem zašto iz Hrvatske se brinu za državljane Hrvatske, ali ovo je stvar koja je jasna potpuno. Ovo je pitanje pravosuđa BiH. Da se ovo desilo prije deset godina, onda bi bili u Hagu. Da li bi tada bilo postavljeno pitanje što ih je Hag pozvao ? Ne bi”.

Bivši ministar pravde BiH, član HDZ-a BiH, Bariša Čolak, smatra da je hrvatska zainteresovanost za hapšenje u Orašju legitimno pravo, jer uhapšeni posjeduju hrvatsko državljanstvo

“Hrvatska strana može i ima mogućnost da tako kažem i globalnog pristupa i ono što piše u Ustavu Hrvatske oko zaštite prava Hrvatskog naroda u BiH djelovati, kako će djelovati i koliko če djelovati i temeljem onog kao potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma”.

Upravo se Hrvatska i poziva na Dejton, Međunarodni sud pravde u Hagu, smatrajući da ovaj slučaj nije bio interesentan ni Haškom tribunalu.

Iako su mnogi osuđeni ili se vode postupci protiv njih, pobjegli u Hrvatsku zbog dvojnog državljanstva, zanimljiv je slučaj i Zlatana Mije Jelića koji je takođe osumnjičen za zločine. On je bio interesantan Hagu, a taj predmet je proslijeđen našim organima. Nakon što je objelodanjeno da je osumnjičen za zločine nad Bošnjacima u okolini Mostara, otišao je u Hrvatsku, gdje je i danas.

Krajem prošle godine rekao je da nije pobjegao i da je bio pripadnik Hrvatske vojske, ali se nikada nije pojavio pred domaćim pravosuđem, već je svoju izjavu dao pred Županijskim sudom u Zagrebu i na tome se završilo.

“Nakon saslušanja osobno sam i preko odvjetnika obećao da ću se svakom pozivu odazvati, sa čime je upoznato i Tužiteljstvo BiH”.

Međutim, nikada se nije pojavio. Problem je, smatraju upućeni, što se hapšenja za zločine u BiH prvo vidi kao nacionalni problem.

Srećko Latal, Međunarodna krizna grupa: “Kada se uhapsi neki Hrvat, Hrvati se bune, kada se uhapsi Srbin, Srbi se bune, kad se uhapsi Bošnjak, Bošnjaci se bune, tako da meni nije jasno ko se smije hapsiti, možda manjine”.

Pravosuđu BiH građani protiv kojih se vodi postupak, a koji imaju dvojno državljanstvo sa Hrvatskom i dalje su nedostupni jer, kako kaže bivši ministar pravde BiH, Ustav Hrvatske štiti Hrvate u BiH.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.