Šta dobijamo potpisivanjem peticije "Energija na duge staze"

Vijesti 22. sep 201509:54 > 10:01
N1

Ministri regije koji su zaduženi za energetske politike sastaće se 16. oktobra u Tirani kako bi usaglasili reforme Energetske zajednice, čije su članice sve zemlje Jugoistočne Evrope.

Prilika je to da zatražimo energetski sistem koji je pravedan, koji ne zagađuje i koji je efikasan, poručuje 18 nevladinih organizacija iz BiH, Hrvatske, Srbije, Kosova, Crne Gore, Makedonije i Albanije, koje djeluju u sklopu Strategije održive energije Jugoistočne Evrope.

Gosti regionalne teme Novog dana bili su Maša Durkalić, savjetnica za medije u Fondaciji Mreža za promjene Jugoistočne Evrope – SEE Change Net i Zoran Ivančić, direktor Centra za zastupanje građanskih interesa.

Peticija “Energija na duge staze” je regionalnog karaktera i ima tri konkretna zahtjeva. O tome kome su zahtjevi upućeni, Durkalić je izjavila: “Tri su zahtjeva, a prvi je da se više ulaže u domaćinstva, drugi da poradimo na uklanjanju korupcionih elementata i treći zahtjev je da se posvetimo ispunjavanju EU ciljeva. Pozvali smo građane i građanke regije da od 7. septembra potpišu peticiju online”.

O konkretnim primjerima korumpiranosti i zagađenosti energetskih sistema Jugoistočne Evrope Ivančić je komentarisao: “Konkretnih primjera ima mnogo. Korupcija se izražava u tome da se dovode investitori koji se nisu dužni ponašati prema međunarodnim normama. Ogleda se u tome da se povlaštenim privrednim subjektima opraštaju dugovi. Energetika je moć i onaj koji ima moć, on korumpira“.

Većina finansijskih sredstava namijenjenih poboljšanju energetske efikasnosti je neiskorištena, a zašto je to tako, Durkalić je rekla: “Nije prepoznat potencijal toga. 500 miliona je neiskorišteno. To je investicija dugoročnog karaktera. Ugalj nije dobar za našu planetu, za našu ekonomiju. Utiče na naše zdravlje, klimu“.

Pri tome bi se do 2020. moglo uštedjeti otprilike 805 miliona eura, a na koji način bi to bilo omogućeno, Durkalić je izjavila: “Provođenjem politika koje bi poticale i javni sektor i on treba najviše da se uključi. Najveća odgovornost je na državama”.

O svijesti građana u vezi sa ovim problemom, Druškalić je komentarisala: “Svijet još nije svjestan koliko je problematično to što trošimo naše resurse. Vodovod u Sarajevu ovih dana ima svakodnevne redukcije i ljudi moraju da shvate da ne može biti dovoljno resursa za sve nas. Svijest mora porasti i ljudi moraju istražiti zašto se dešavaju klimatske promjene, a i klizišta i poplave imaju veze s tim“.

Na pitanje koliko je naš prostor energetski neovisan, Ivančić je odgovario: “U ovom trenutku je daleko od toga da bi bio neovisan, međutim, koristeći primjere drugih mogli bismo veoma brzo postati neovisni. Naše zemlje su komplementarne, neke imaju više sunca, neke vjetra. Skladištenjem energije mogli bismo je imati dovoljno. Moram napomenuti da se hiljade preuranjenih smrti desi zbog zračnog zagađenja“.