100.000 ljudi u BiH strahuje od odluke Evropske komisije

N1

BiH bilježi napredak kada je vanjskotrgovinska razmjena sa svijetom u pitanju. Međutim, i pored boljih pokazatelja u odnosu na 2014., i dalje je veliki deficit prisutan u toj razmjeni i veći je od šest milijardi KM. Ovo bi se moglo pogoršati, ukoliko Evropska komisija donese odluku o slobodnoj trgovini, što će najviše pogoditi domaće proizvođače.

Bosna i Hercegovina je povećala izvoz, a smanjila uvoz, pokazatelji Vanjskotrgovinske komore BiH. Preko 6,5 miliona KM smo ostvarili izvozom u EU, a uvoz je bio 4 milijarde veći. Ostala je najveća trgovinska razmjena sa Hrvatskom, a izvozili smo najviše električnu energiju, dok je iz Hrvatske u BiH najviše uvezeno nafte i naftnih ulja i čokolade i prehrambenih proizvoda. Srbiji smo najviše izvezli energente, a uvezli velike količine naftnih ulja, kukuruza, piva, ulja od suncokreta i živih životinja. Izvoz u Tursku se povećao za više od 50 posto u odnosu na 2014. Povećanje je veće od 350 miliona KM.

“Zahvaljujući postepenom oporavku ekonomske situacije u okruženju, niskom baznom efektu iz 2014. godine, padu svjetskih cijena pratećom deflacijom u BiH, naša zemlja je zabilježila blagi ekonomski rast prvenstveno zahvaljujući domaćoj proizvodnji”, otkriva Bruno Bojić, predsjednik VTK-a.

Međutim, ta domaća proizvodnja može da doživi novi udarac, ukoliko Evropska komisija donese odluku da se uvede uvoz određenih proizvoda iz EU, naročito iz Hrvatske, bez carine. U prošloj godini jeste smanjen uvoz iz Hrvatske živih životinja, mesa, mlijeka i proizvoda od mlijeka i drugih prehrambenih proizvoda od 165 miliona KM, ali već sada izvjesnom odlukom EU, na udaru će se naći domaći proizvođači.

“Ovdje je u pitanju domino lanac jer 100.000 ljudi koji žive od poljoprivrede, prerade i izvoza ovih proizvoda, mi ćemo doći u vrlo, vrlo tešku poziciju”, smatra Momir Tošić iz VTK-a BiH.

Prilagođavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju jedan je od uslova za kredibilnu aplikaciju BiH za članstvo u EU, a slobodno tržište je jedna od stavki iz samog Sporazuma. Ključno stajalište bosanskohercegovačkog pregovaračkog tima je zahtjev za tzv. fazno otvaranje tržišta i bescarinski izvoz poljoprivrednih proizvoda iz BiH. Pitanje je samo, hoće li EU prihvatiti naše zahtjeve.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.