Emotivna ispovijest preživjelih žrtava zločinačkog poduhvata u Doboju

Vijesti 01. jun 202319:20 0 komentara

U konačnoj presudi Stanišiću i Simatoviću, jedna od opština gdje su osuđeni zbog saučesništva u Udruženom zločinačkom poduhvatu je i Doboj. Torture koje su preživjele brojne žrtve, ostavile su dubok trag na njihove živote.

10. maj 1992. godine, naselje Grapsko kod Doboja našlo se na udaru Udruženog zločinačkog poduhvata. Naselje je uništeno, bošnjačko stanovništvo protjerano, ubijeno i odvedeno u logore. Taj dan obilježio je život Faruka Buljubašića zauvijek. U njegovim najboljim godinama, kaže, oduzeta mu je sloboda. Ostaju traume.

“Poslije pada Grapske, pješke smo izašli do Kostajnice, prenoćili u školi, odatle su nas prebacili u hangare na Barama, tu smo bili 15 dana, poslije toga Gradiška i onda na Manjači sam bio šest mjeseci”, prisjeća se Faruk Buljubašić.

Gledao je i doživio premlaćivanja, gledao je i kako ljude odvode – oni se nisu vratili.

Sličnu torturu prošlo je 200 hiljada osoba širom države, podaci su Saveza logoraša. Doboj kao područje odakle je prisilno uklonjeno nesrpsko stanovništvo imalo je nekoliko mjesta zatočenja. Logor Hangar bio je jedan od najgorih.

“Imamo 30-tak stanovnika sa područja Jablanice i nije poznato niti utvrđeno šta se sa njima desilo, nepoznata je njihova sudbina. Ono što je poznato su egzekucije na mostu starom željezničkom preko rijeke Bosne. Znamo to jer su dvojica Maglajlija preživjela, bacili su se u rijeku Bosnu prije rafala”, kaže Seid Omerović, predsjednik Saveza logoraša BiH.

S druge strane u Doboju se na posljednju hašku presudu gleda drugačije. Većina stanovnika ne želi komentarisati.

Oni koji su preživjeli zločine zbog kojih su osuđeni bivši šefovi Službe državne bezbjednosti Srbije sistemski su zanemareni. Ne postoji Zakon o zaštiti žrtava ratne torture, o PTSP-u se malo govori, a još manje liječi.

“To su ljudi koji su bačeni na marginu. Imamo rezultate na nivou Federacije, imamo u završnoj fazi formiranje Komisije za izradu nacrta Zakona o zaštiti žrtava ratne torture. Nastavit ćemo rad koji je 2014. započeo na nivou države. Zašto to nije riješeno? Pa, vjerovatno su u pitanju politička trgovanja istinom. Savez logoraša se nikada neće pomiriti sa trgovanjem istinom”, pojašnjava Seid Omerović.

Ta istina o ovom području je sada zapisana u pravosnažnu presudu, kažu logoraši. Mnogi od njih ne žele govoriti za medije. Mnoge priče ostat će zauvijek neispričane, zakopane u dubinama duša. No, i ono što je ispričano i dokumentovano suviše je strašno.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Pročitajte još

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!