Nakon napada na policijske službenike u sklopu prihvatnog kampa Blažuj i odlučnog "ne" vlasti i građana Unsko-sanskog kantona, država se konačno probudila i u cilju konkretnijih rješenja sigurnosnog segmenta migrantske krize.
Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić okupio je danas na sastanku subregionalnu koordinatoricu Međunarodne organizacije za migracije, čelnike Granične policije BiH, Službe za poslove sa strancima i ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog i Kantona Sarajevo, što je najava formiranja radnoj tijela na državnom nivou koje će i operativno kvalitetnije upravljati migrantskom krizom.
“Konačno je 21.12.2020. formirana radna grupa koja bi trebala kreirati Strategiju za upravljanje migracijama u BiH 2021-2025.”, naveo je Admir Katica, ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.
U dosadašnjem periodu evidentno je da koordinaciono tijelo na državnom nivou pri Ministarstvu sigurnosti BiH nije imalo jasnu strategiju ni ciljeve što je dovelo do brojnih problema u BiH, između ostalog i u Kantonu Sarajevo, što je direktna posljedica i političkih opstrukcija rješavanja pitanja migranata.
“Imao sam podršku Predsjedništva, Vijeća ministara, Parlament pokazuje interes i niži nivoi vlasti. Imao sam osporavanja odluka i postupaka na svim ovim nivoima. Pozitivni i negativni elementi našeg sistema i stanja se vrlo očigledno vide na mnogim aspektima ove krize. Predsjedništvo, koliko je god izostajalo ranije da se donese odluku o angažovanju OS BiH, Vijeće ministara odbijalo da prihvati donošenje nekih akata, odluke za prijem novih policajaca u Graničnu policiju, u prethodnih nekoliko mjeseci se sve to desilo”, pojasnio je Cikotić.
Admir Katica, ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo rekao je da ono što je dogovoreno za Kanton Sarajevo je da “nema više kampova u odnosu na ovo što imamo i da u prihvatnom centru Blažuj nema više prijema migranata”. Kazao je i da i vjeruje da će doći do odliva migranata iz ovog kampa.
Što bi bilo i neophodno jer je riječ o najbrojnijem kampu u BiH koji se nalazi u blizini naseljenog mjesta.
U BiH trenutno boravi oko 7.000 lica u pokretu , od čega 4.500 na području KS, i 2.500 na području BiH. Najveći prihvatni centar je Blažuj sa oko 3.500 migranata, u privremenom prihvatnom centru Lipa trenutno je smješteno oko 1.000 stranaca.
MUP KS u 2020. godini evidentiralo je 115 krivičnih djela od čega su za 99 osumnjičeni migranti, četiri državljani BiH, a za 12 krivičnih djela počinilac je nepoznat. Od 115 krivičnih djela u 35 slučajeva su oštećeni migranti, a u 58 slučajeva državljani BiH.
Kada je riječ o strukturi počinioca kd među migrantima najviše je evidentirano državljana Maroka 33, Alžira 27, Pakistana 8, Libije 6, Palestine 4.
Reciprocitetno sa povećanjem broja migranata na određenom području povećava se i broj krivičnih djela, a samim tim i broj zadataka za policijske službenike zbog čega je ključno u narednom periodu da se jača sigurnosni sektor u BiH i kada je riječ o kadrovskom manjku na državnom i na kantonalnim nivoima, ali i u kontekstu savremene specijalističke opreme koja bi mogla unaprijediti njihov rad.
Na području Unsko-sanskog kantona nešto stabilnija sigurnosna situacija u odnosu na prethodne godine, ipak i dalje neophopdna podrška lokalnom MUP-u.
U 2020. godini službenici MUP-a USK-a evidentirali su 77 krivičnih djela koja su počinili migranti od čega tri krivična djela ubistvo, dva ubistva u pokušaju u kojima su žrtve također migranti. Evidentirano je 14 teških krađa i pet razbojništava.
Uz krivična djela evidentirano je 66 slučajeva narušavanja javnog reda i mira, 73 prekršaja prema državljanima BiH 13 prema migrantima.
“Mi smo ako zbrojimo naše troškove imali u ove tri godine štete negdje oko 15 miliona KM jer smo svaki dan imali angažovanih negdje oko 100 ps zaduženih za rješavanje migrantske krize. Dobili smo specijalističke opreme oko milion KM i to nije dovoljno. Imamo danas obećanje da ćemo prema našoj specifikaciji dobiti dodatnu opremu”, kazao je Nermin Kljajić, ministar unutrašnjih poslova USK.
Ministar Selmo Cikotić, uz postepeno formiranje više kampova na području čitave BiH najavljuje i žurno ozbiljnije finansiranje sigurnosnog sektora i na državnom, ali i lokalnoim nivou. Podsjetićemo da se u dosadašnjem periodu najveći procenat novca namijenjenog za migrantsko pitanje usmjeravao na humanitarno zbirnjavanje migranata unutar BiH, što nije praksa zemalja Evropske Unije koje prije svega ulažu u sigurnost svojih granica i održavanje javnog reda i mira. Nekontrolisan ulazak migranata u BiH u neadekvatnom državnom odgovoru pravi humanitarnu katastrofu kakvu smo ove godine vidjeli na području Lipe, a prethodne Vučjaka.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!