Omogućiti građanima što više alata za aktivnu ulogu u zaštiti okoliša, kao i dodatne stimulanse da to čine, već odavno su potezi koje su povukli razvijeni evropski i svjetski gradovi. Sarajevo se izuzetno stidljivo pridružuje. Ipak, pomaka, iako malog, ima. Tako su prošle godine na nekoliko lokacija postavljeni različiti reciklomati u koje je jednostavno odložiti plastične, aluminijske i staklene boce. Ujedno, pronašlo se načina da to bude višestruko korisno i motivirajuće. Tako reciklomati Eko grada postavljeni na nekoliko lokacija u glavnom gradu BiH – svim odgovornim koji se odluče na reciklažu barem 10 boca nude i razlog više da to ponovo učine.

Učešće građana u značajnoj akciji može biti, prema njihovom izboru, nagrađeno sa besplatnom GRAS-ovom kartom, besplatnim parkingom na mjestima druge zone kojima upravlja preduzeće Rad, pogodnostima u zabavnom centru Pionirske doline kojom upravlja preduzeće Park, te pogodnosti pri posjeti izletišta Vrelo Bosne. Ono što je posebno bitno naglasiti je da peta opcija podrazumijeva pomoć socijalno ugroženom stanovništvu Bosne i Hercegovine, pa tako građani nakon reciklaže mogu odabrati i donaciju udruženju Pomozi.ba.

Kako bismo građanima približili jednu od ovih pogodnosti, odlučili smo prilikom recikliranja uzeti kartu za prevoz GRAS-om i provjeriti kako sve funkcioniše u praksi. Usput, za sve one koji se do sada nisu okušali u ovoj jednostavnoj akciji, kratak video ispod može dobro doći.

Dakle, zeleno svjetlo na reciklomatu znak je da možete ubaciti vašu prvu bocu. Potom slijedi kratkotrajno prepoznavanje artikla kada reciklomat svjetli plavom bojom. Kada ponovo ‘pozeleni’ nastavite sa ubacivanjem naredne boce. Istovremeno, na ekranu pored se ispisuje broj i vrsta otpada kojeg ubacujete. Kada ubacite minimalno deset plastičnih, aluminijskih ili staklenih flaša, te potom na ekranu pritisnete opciju ‘završi’ – moći ćete izabrati željenu nagradu. Za recikliranje će vam se porukom na ekranu zahvaliti neki od najistaknutijih bh. sportista. U našem slučaju to su bili Edin Džeko i Lana Pudar. Nakon njihovog simpatičnog obraćanja, iz reciklomata ‘iskoči’ vaša željena karta. Pazite da vam je ne otpuše vjetar kao našu.

Cijeli postupak pogledajte u videu ispod.

Ono što je važno napomenuti kada je u pitanju korištenje ove vrste karte u GRAS-ovim vozilima, jeste da može biti izazovno zbog činjenice da pokrivenost glavnog grada njihovim vozilima trenutno nije na zavidnom nivou.

Zbog obnove tramvajske pruge na relaciji Marin Dvor – Čengić Vila, gradom, kao zamjena za tramvaje, uglavnom saobraćaju Centrotransovi autobusi, uz svega nekoliko GRAS-ovih koji voze na relaciji Baščaršija – Čengić Vila, te Željeznička stanica – Čengić Vila. Ipak, građani neće imati nikakvih problema u korištenju karti u tramvajima koji voze na relaciji Čengić Vila – Ilidža, kao i u svim ostalim dijelovima grada koje pokriva ovo preduzeće – naglašava nam direktor Senad Mujagić.

U kratkom razgovoru za N1 dodaje kako vozači primjećuju interes kod građana – naročito kod najmlađih, djece i srednjoškolaca.

Kartica vrijedi dva dana nakon što ste je dobili, a poništava se jednostavnim pružanjem na uvid vozaču.

Interes kod mladih ni ne čudi, s obzirom da su reciklomati postavljeni u nekoliko osnovnih škola, te u Drugoj Gimnaziji u Sarajevu. Kada su u pitanju javne površine, reciklomate možete pronaći ispred SCC-a, na platou Skenderija, ispred Grand centra na Ilidži, u krugu Reciklažnog dvorišta u ulici Paromlinska br. 64, ali i na izletištu Vrelo Bosne, te u sarajevskoj Pionirskoj dolini.

Priča o ekologiji poprimila socijalni karakter: “Opcija doniranja udruženju Pomozi.ba najčešći je izbor građana koji recikliraju”

No, sa jedne pogodnosti – vratimo se sada temi važnijoj od naše kratkoročne koristi.

Koliko su građani svjesni svoje uloge u sistemskom pristupu ovoj temi?

O iskustvima i budućim planovima razgovarali smo sa pokretačem projekta postavljanja reciklomata, direktorom firme Eko grad Nedžadom Turnadžićem.

Naglašava nam kako su prezadovoljni odzivom građana.

U martu je oboren rekord na super-pametnim reciklomatima, gdje je, na njih tri, ubačeno više od 24.000 boca.

Usporedbe radi, tokom prvog mjeseca korištenja građani su ubacili 7.000 boca.

U manjim reciklomatima postavljenim u ustanove, poput onih u školama, prikupljeno je 10.000 boca, a vrijedni učenici zauzvrat dobiju olovke ili bojice.

No, Turnadžić s posebnim ponosom ističe jedno: “Opcija doniranja za Pomozi.ba je najčešći izbor građana, čak pedeset ili šezdeset posto recikliranih stvari ide za njih.”

Poentira kako se ovdje ne radi samo o ekološkoj priči, jer je ona poprimila i socijalni karakter.

“Za deset boca, možete se voziti tramvajem. Ako nemaš sredstva za kartu, možeš reciklirati. Niko ne kaže da boce moraš ponijeti iz kuće, možeš ih pokupiti sa ulice”, naveo je.

Istovremeno, treba naglasiti da je ovo razvojni projekt. Drugim riječima, pametne mašine još uvijek “uče” kako izgledaju ambalaže u Bosni i Hercegovini.

“Ne očekujemo da ćemo sa dvadeset mašina riješiti problem otpada u BiH. Građani trebaju slušati naše upute, treba razumijevanja, jer još uvijek ima nedostataka. Imali smo slučajeva gdje je u reciklomat ubačena hrana, batak, pelene…To nismo nikada objasnili javnosti. Mi smo, recimo, stavili natpis da se reciklomat servisira. Nismo željeli da promovišemo vandalizam, jer je priča od početka do kraja prelijepa. Iza nje ne stoje vlade, iza nje stoje pojedinci”, ispričao nam je Turnadžić.

Turiste oduševio potez za vrijeme Sarajevo film festivala

Između ostalog, želja je bila bh. gradove približiti izgledu metropola. Da su to ostali prepoznali, govore i primjeri iz ljeta iza nas.

“Reciklomate smo iznijeli za vrijeme Sarajevo film festivala. Posjetitelji i turisti su bili oduševljeni jer su za deset boca mogli dobiti kartu za Festival koja košta 12,5 KM. Praktično, tu ste dobili 1,25 KM po boci, a to je fantastično”, rekao je Turnadžić ističući zahvalnost čelnim ljudima Festivala.

Iako u Bosni i Hercegovini ne postoji depozitni sistem poput onoga u susjednoj Hrvatskoj, entuzijastični pojedinci evidentno su pravilno osmislili načine za motivisati stanovništvo. Na ovim do sada spomenutim se neće zaustaviti, jer bi uskoro mogla biti ponuđena i opcija vožnje Trebevićkom žičarom, zainteresovani bi uskoro mogli odabrati i vožnju električnim romobilom…

“Preduhitrili smo vrijeme u kojem Bosna i Hercegovina stagnira”, dodao je Turnadžić, misleći na brojne nedostatke u (sistemskom) pristupu upravljanja otpadom.

Na ovaj način se, ujedno, ostalim građanima ostavlja više prostora za odlaganje miješanog otpada u kontenjerima, smanjuje se volumen deponija, za koje samo ploha može koštati nekoliko miliona. Postoje i planovi da se od prikupljene plastike krene u proizvodnju korpica za otpad, te tobogana i plastičnih sprava za dječija igrališta.

“Nijedna opština u KS nije nabavila reciklomat”

Dok ovakva priča stoji nasuprot onih o našim rijekama i poljima prepunim plastičnog otpada – ona, jer je takva kakva jeste, iziskuje i veću podršku nadležnih.

Kako Turnadžić naglašava, dosad nijedna opština u Kantonu Sarajevo nije nabavila reciklomat. Prva i jedina gradska uprava u Bosni i Hercegovini koja se na to odlučila je ona u Mostru.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad