Lagumdžija objasnio zašto je BiH u UN-u glasala protiv ruske rezolucije o nacizmu

Lagumdžija je reagovao nakon što je direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić na mreži X upitala ko je donio odluku da Misija BiH pri UN-u glasa protiv i ustvrdila da diplomatija koja tako glasa „zastupa isključivo stavove sarajevskih bošnjačkih političkih krugova“. Njene objave prenio je RTRS.

„Prestala me je čuditi površnost i nepoznavanje baznih činjenica“, napisao je Lagumdžija u izjavi koju je dostavio medijima. Kritičari, kaže, kao jedini argument koriste naziv rezolucije.

Šta piše ispod naslova rezolucije

Rezoluciju „Borba protiv veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje doprinose savremenim oblicima rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i povezane netolerancije“ predložili su Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Kuba, Nikaragva, Sudan i Turkmenistan. Nacrt od 5. oktobra ima 20 tačaka preambule i više od 70 operativnih tačaka.

„Nije se usvajao naziv rezolucije, već se usvajala rezolucija pod tim naslovom na 11 (gusto malim fontom kucanih) strana preciznog teksta“, navodi Lagumdžija i poručuje komentatorima da prije izlaska u javnost pročitaju „makar ono što piše ispod naslova“.

Rezolucija je u komitetu usvojena sa 117 glasova za, 53 protiv i devet suzdržanih, pokazuje zapisnik sa sjednice UN-a. Godinu ranije Generalna skupština usvojila je istu rezoluciju sa 119 glasova za, 51 protiv i 10 suzdržanih.

Zašto EU glasa protiv

Prije glasanja BiH se, uz Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju i San Marino, pridružila zajedničkim izjavama Evropske unije. U njima EU navodi da postoji razlika „između borbe protiv nacionalizma i negiranja postojanja suverenog naroda, kao što Rusija radi u Ukrajini“, te da je to samo jedan u nizu izgovora Rusije za vođenje agresorskog rata.

EU u istoj izjavi kaže da je „u potpunosti posvećena globalnoj borbi protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije, antisemitizma, mržnje prema muslimanima i povezane netolerancije“, ali da ova rezolucija tom cilju ne doprinosi, nego naprotiv.

Prije glasanja o cijelom tekstu komitet je glasao o amandmanu koji je u ime grupe država predstavila Velika Britanija. Amandman u tekst unosi upozorenje bivše specijalne izvjestiteljice UN-a za rasizam E. Tendayi Achiume da Rusija neonacizam koristi kao izgovor za invaziju na Ukrajinu, što, prema njenim riječima, ozbiljno potkopava stvarnu borbu protiv neonacizma. BiH je glasala za amandman, koji je prošao sa 64 glasa za i 44 protiv.

Isti stav kao EU, SAD i Velika Britanija

Lagumdžija podsjeća da se BiH Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, koji je ratificirala Parlamentarna skupština BiH, obavezala da usklađuje vanjsku i sigurnosnu politiku s EU-om. Ta obaveza je, kaže, postala posebno važna nakon što je BiH dobila kandidatski status.

Prema njegovim riječima, BiH je o ovoj rezoluciji posljednje četiri godine glasala jednako kao EU. Protiv su, uz BiH, bile sve članice EU-a, SAD, Velika Britanija, Kanada, Norveška, Island, Lihtenštajn, Australija, Novi Zeland i Japan, kao i sve zemlje Zapadnog Balkana koje su glasale za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Za rezoluciju su, navodi, stalno glasale Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Kuba, Nikaragva, Srbija i Izrael, te većina zemalja Afrike, Azije, Južne Amerike i Bliskog istoka.

Izrael je nakon ovogodišnjeg glasanja u obrazloženju naveo da njegova podrška ne smije biti protumačena kao legitimiziranje neprimjerenih poređenja nacističke ideologije i Holokausta s ratom u Ukrajini.

Šta slijedi

Tekstovi koje usvoji Treći komitet idu pred plenarnu sjednicu Generalne skupštine, koja o njima glasa u decembru. Prošle godine rezolucija o nacizmu usvojena je na plenarnoj sjednici 15. decembra.

Lagumdžija je i ranije u UN-u odgovarao na napade na BiH, a sada kaže da bi kritičari prije svakog komentara trebali pročitati tekst o kojem govore.