Oglas

Obilježen Dan porodice

Šta djeci znači porodica: "Duša, srce i zajednički sladoled na odmoru"

author
Nataša Kerezović
15. maj. 2026. 20:59
1653488825-family-gb71864b79_1920-750x500
Pixabay

Međunarodni dan porodice prilika je da se zapitamo koliko su se izazovi roditeljstva promijenili u eri digitalizacije i opšte užurbanosti? Dok djeca u porodici i dalje traže sigurnost i igru, roditelji se suočavaju sa nikad složenijom logistikom, ali i opasnostima koje više ne dolaze samo sa ulice, već i sa ekrana.

Oglas

Za njih je porodica duša, srce i zajednički sladoled na odmoru. Iako je dječja definicija jednostavna, za roditelje je ona svakodnevna borba s vremenom i organizacijom u kojoj je slobodan trenutak postao najveći luksuz.

Šta kažu najmlađi:

- Za mene porodica znači, ja volim porodicu, meni je porodica moja duša i srce. Za mene je savršen dan da idemo kada je ljeto da jedemo sladoled, na more i eto.

- Obitelj. (Šta čini porodicu?) Da smo sretni. Idem sa mamom, babom i sa bratom kući, nekad idem kod nane.

- Porodica je najvažnija i trebamo se čuvati. Mi imamo mamu, imamo tatu, imamo papagaja, s njim se igramo, držimo ga na prstu i svašta.

Dječja mašta ne poznaje obaveze, ali realnost roditelja itekako. Balansiranje između radnog vremena i sve brojnijih vannastavnih aktivnosti pretvorilo je porodičnu organizaciju u pravi menadžerski posao.

"Podrška je sada nešto potrebnija nego prije. Više je logističkih izazova, više je termina, više je za djecu nekih vannastavnih, životnih i sportskih, dobrih i afirmativnih aktvinosti, ali ipak to više treba da se ukalkuliše, da se primijeti i da se podrži", kaže Mustafa Vlakovljak, predsjednik Udruženja porodica 3 Plus.

Međutim, izazovi nisu samo fizičke prirode. Moderno doba donijelo je novu vrstu igrališta koje roditelji mnogo teže kontrolišu.

"Ono što je izazov je kako je bila sigurnost ili nerigurnost na ulici, sada je to na ekranu. I još jedno, niko nije volio da mu dijete bude predugo na ulici ili dolazi prekasno, tako se to reflektuje u digitalnom svijetu. Sa jednim djetetom, pa sa više djece, ljudi imaju problema, treba da se napravi neki program, ali program ima edukativni, zabavni, zajedno se igraju igrice", ističe Vlakovljak.

U toj borbi sa tehnologijom, roditelji često pribjegavaju najbržim rješenjima, oduzimanju uređaja i zabranama. Ipak, struka upozorava da zabrane mogu biti kontraproduktivne, te da je ključ u prilagođavanju.

"Mislim da tu treba od početka postavljati neke granice, praviti jednu strukturu, bez zabrana i sankcija. Važno je da se educiraju prvo roditelji, a onda posle toga i djeca, kako upotrebljavati te uređaje. Mi ne možemo to ignorisati, ne možemo djeci ni oduzeti, evolucijski se stvari mijenjaju, tehnologija napreduje i ono što mi možemo jeste vidjeti kako se prilagođavati svim tim izazovima, kako odgajati djecu, kako postavljati neka pravila, granice, a ne zapravo sankcije. Jer šta dobijete? Ako djeci oduzimate mobitel, vi ćete samo proizvesti jednu formalnu disciplinu, jer oni će naći način da ponovo dođu do tog mobitela", pojašnjava psihologinja Amela Dautbegović.

Kako bi olakšala ove pritiske, Vlada Kantona Sarajevo odgovorila je određenim mjerama. Porodiljske naknade, subvencije za vrtiće, besplatni udžbenici i uvođenje psihologa u svaku školu dio su šire strategije. Za podršku porodicama sa troje i više djece izdvaja se 17 miliona maraka godišnje, uz jasnu poruku da porodica ne smije biti prepuštena sama sebi u modernom vremenu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama