Vijeće ministara BiH na vanrednoj telefonskoj sjednici prihvatio je donaciju kojom je Republika Srbija obezbijedila Bosni i Hercegovini, za potrebe Federacije BiH, pet hiljada doza lijeka – vakcina Kovišild (COVISHIELD - ChAdOx1 nCoV-19 Corona Virus Vaccine), proizvođača Instituta za serume iz Indije (SERUM INSTITUTE OF INDIA PRIVATE LIMITED). Ministarstvo civilnih poslova BiH, kao nadležna institucija, određeno je za primaoca donacije u ime Savjeta ministara BiH, a za potpisnika Sporazuma o donaciji ovlaštena je ministarka civilnih poslova. Prema informaciji, ove vakcine danas su stigle na Međunarodni aerodrom Sarajevo.
Kada se govori o vakcinama protiv COVID-19, obično se govori o Pfizer/BioNTech, AstraZeneca, Moderna te ruskoj vakcini Sputnjik V i kineskoj od Sinopharm. Međutim, na spomen indijske vakcine Covishield, ljudi obično zatresu glavom i ne znaju o čemu se radi.
Indija proizvodi 60% svjetskih vakcina, svih vrsta. Zato je logično da će proizvoditi i AZ vakcinu po licenci. https://t.co/oWswiAXUa3
— Branko Rihtman (@neyne) March 2, 2021
Riječ je, zapravo, o istoj adenovirusnoj vakcini od AstraZeneca/Oksford, ali koju proizvodi indijski Institut za serume. Ona se već počela davati u susjednoj Srbiji, ali za sada nema informacija da li će se davati u BiH, piše Jelena Kalinić na portalu Glasa Amerike.
Svjetska zdravstvena agencija je sredinom februara odobrila još dvije varijante AstraZeneca vakcine za hitnu upotrebu. Ove vakcine bi trebale biti dostupne u sklopu COVAX mehanizma globalne raspodjele vakcina. Jedna inačica se proizvodi u AstraZeneca-SKBio u Republici Koreji, a druga pri Institutu za serume u Indiji. Obje vakcine su uvrštene na listu za hitnu upotrebu nakon što je WHO procijenila njihovu sigurnost, kvalitet i podatke o efikasnosti. Suštinski, radi se o medicinskim proizvodima koji imaju iste specifikacije sastav i način proizvodnje kao vakcina proizvođača AstraZeneca proizvedena na evropskom kontinentu.
Thread (1/5) O INDIJSKOJ #ASTRAZENECA VAKCINI PROTIV #COVID19 Zbog propagande o ovoj vakcini, gdje pojedinci i određeni portali @klix pišu kako ova vakcina "nije original" i kako je "kopija AstraZeneca Oxford vakcine", osjetila sam potrebu da objasnim o čemu se radi.
— Duchess JK Poliakoff ????⚗️???️??? (@JelenaSashimi) March 2, 2021
Podsjetimo, AstraZenecina vakcina protiv COVID-19, ChAdOx1-nCoV19 je vakcina bazirana na adenovirusu koji u svom genomu sadrži i gen za proizvodnju Spike proteina virusa SARS-CoV-2. Adenovirus je vektor-prenosnik tog djelića virusa SARS-CoV-2 koji potiče imunološki odgovor organizma, stvaranje antitijela i ćelijski imunitet. Upravo stoga se ovakav tip vakcina i naziva vektorske rekombinirane adenovirusne vakcine.
Ova vakcina je preporučena za sve dobne grupe iznad 18 godina, a kontraindikacije na ovu vakcinu su zaista rijetke. Nuspojave nakon ove vakcine su zabilježene i mogu se javiti umor, prolazna groznica, bol, otok i crvenilo na mjestu uboda, bol i zglobovima i mišićima te glavobolja. Međutim, korist od vakcinacije znatno nadmašuje neugodu i rizik nuspojava.
Još na početku razvoja vakcina protiv COVID-19, shvaćeno je da nije problem samo stvoriti efikasne vakcine, nego ih i proizvesti u dovoljnoj količini te distribuirati. Jedna od rijetkih institucija koje globalno mogu odgovoriti zahtijevu proizvodnje milijardi doza jeste upravo indijski Institut za serume. Tako je AstraZeneca brzo stupila u saradnju s ovim institutom, poduprijeta naporima CEPI i GAVI alijanse kako bi se pospiješila brzina imunizacije i omogućila široka dostupnost ovih vakcina.
Covishield i AstraZeneca/Oxford vakcine imaju iste instrukcije za upotrebu, doziranja i sastav. Doza ove vakcine iznosi 0.5 ml i daje se intramuskularno, odnosno, u mišić, kao dosta drugih vakcina.
Aktivna komponenta je adenovirus čimpanzi, genetički izmijenjen tako da se ne može replicirati i sadrži gen za Spike protein. Lista pomoćnih tvari u Covishield vakcini je ista kao kod one proizvedene u Ujedinjenom Kraljevstvu – vakcina sadrži L-histidin i L-histidin hidrohlorid monohidraza za stabilizaciju pH vrijednosti, magnezijum hlorid heksahidrat, polisorbat 80, etanol, šećer saharozu (sukrozu), natrijum hlorid, EDTA i vodu za injekcije.
Indijski Institut za serume je renomirana institucija osnovana 1966. i najveći je svjetski proizvođač vakcina. Indija, s obzirom na broj stanovnika i rast stanovništva sebi nije mogla priuštiti oslanjanje na zapadne proizvođače kako pedijatrijskih vakcina, tako i vakcina za odrasle, nego je ovoj zemlji jedan od strateških ciljeva bila upravo proizvodnja kvalitetnih vakcina kako bi mogli namiriti zdravstvene potrebe svojih građana i spriječiti izbijanje opasnih epidemija. Tako Institut za serume proizvodi vakcine protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, tuberkuloze, gripe, dječije paralize, morbila, rubeole, zaušnjaka, hepatitisa B, meningokoknu i pneumokoknu vakcinu, ali i serum protiv bjesnila te monoklonalna antitijela.
Osim sporazuma za proizvodnju Astrazeneca adenovirusne vakcine, Institut za serume Indije je postigao dogovor s Novavaxom oko proizvodnje njihove COVID-19 vakcine te sa Codagenixom oko prozvodnje COVID-19 vakcine u obliku nazalnog spreja.
Institut je već prije ove pandemije imao dogovore o proizvodnji važnih vakcina za imunizacijske programe s UNICEF i WHO. Radi se o instituciji koja je u istoriji pokazala svoju efikasnost i kvalitet. U situaciji u kojoj se nalazimo, pogotovo zemlje koje same nemaju kapacitete za proizvodnju COVID-19 vakcina, izbirljivosti i predrasudama nema mjesta. Ne radi se o „kopiji“ AstraZeneca vakcine, nego o istoj toj vakcini, samo pod drugačijim nazivom. Ne radi se ni o „vakcinama za siromašne“ i „humanitarnim vakcinama“ jer su sve zemlje platile svoje doze vakcina. Radi se samo o tome da jedan proizvođač ima iskustvo i kapacitete proizvesti veliku količinu vakcina, jer već decenijama opskrbljuje populaciju veću od jedne milijarde ovim medicinskim preparatima.
Ukoliko Covishield vakcine budu dostupne u Bosni i Hercegovini te regionu, treba ih koristiti. Širenje predrasuda i dezinformacija o kvaliteti određenog proizvoda neće nimalo pomoći kontroli situacije i ostvarenju želje građana da uskoro mogu putovati, druže se i vraćaju životu na koji su navikli.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare