Prema procjenama WHO za Evropu u proteklom mjesecu u 53 zemlje članice preminulo je dodatnih 120,000 ljudi, istovremeno zabilježeno je dodatnih 10 miliona novih slučajeva. Do kraja ove sedmice 1 od 10 Evropljana i onih koji žive u Centralnoj Aziji će biti oni sa laboratorijski potvrđenim slučajem korone.

Dr. Hans Kluge je na posljednjoj press konferenciji za ovu godinu kazao kako je broj smrtnih slučajeva dosegao vrhunac i da sada iznosi oko 4100 na dnevnom nivou. Ovaj rast je dvostruko veći u odnosu na kraj septembra ove godine kada je dnevni broj preminulih iznosio 2100. Novi slučajevi u regionu Evrope i Centralne Azije se bilježe u svim starosnim skupinama, a najveći je rast prema riječima Klugea, među onima od 5 do 14 godina.

“Iskoristiti iskustva iz prošle godine”

Na pitanje novinara N1 da li će se ovaj trend, pogotovo po pitanju broja onih koji su potvrđeni, nastaviti i u budućnosti Kluge je kazao kako se moramo podsjetiti šta to rade vakcine.

“Glede ovog pitanja, dobro je podsjetiti se šta to vakcine rade, a šta ne. Vakcine rade ono što je i obećano da će raditi. Štite vas od teške bolesti i smrti. Zato sprječavaju kolaps sistema bolnica. Ali, nesigurno je koliko zaustavljaju transmisiju. Sigurno je da ako se mjere, posebno pet glavnih, odlažu, sigurno je da ćemo vidjeti više zaraze. A to je i ono što već vidite u državama koje odgađaju uvođenje mjera”, rekao je Kluge.

Catherine Smallwood, viši oficir WHO, smatra da će brojke u Evropi nažalost rasti i da ove godine trebamo iskoristiti iskustva iz prošle godine.

“Glede pitanja oko 1 od 10 osoba u regiji Evrope, koje će imati potvrđenu zarazu COVIDOM-19, u ovom trenutku incidenca u Evropi je veća nego ikad prije. Dakle, da, taj će broj rasti. Biće to stvar izbora, a ne prilike, da li će ona pasti. Tek u prošle sedmice smo vidjeli znakove stabilizacije u Evropi. Te brojke moramo spustiti. Prošle smo godine vidjeli neke od najužasavajućih vrhunaca u vrijeme Božića i Nove Godine. Moramo izbjeći da nam se to ponovo desi. Dakle postoje mjere koje se sada moraju implementirati, kako bi se donio izbor na nivou politika, zajednica, ali i na individualnom nivou, da bi se brojka slučajeva spustila”, kazala je Smallwood.

“Lijekovi manje skupi od dana na intenzivnoj njezi”

Klugea i saradnike smo pitali i tome da se neke zemlje sa srednjim ili niskim prihodima pribojavaju da bi se distribucija lijekova protiv koronavirusa mogla odvijati na isti način kako se odvijala i distribucija vakcina. Kašnjenja koja su se dešavala s vakcinama, prema pisanju Wall Street Journala, mogla bi se desiti i sa ovim lijekovima.

“Pod broj dva, dobru ste stvar rekli glede lijekova. Ovo nas vraća na inicijativu koju je ured odavde pokrenuo, Oslo Medicines inicijativu, da se ima javno-privatno partnerstvo koje za cilj ima uspostavljanje jednak pristup skupim lijekovima. To je apsolutno esencijalno. S obzirom na to, trebali bismo se podsjetiti da iako su skupi, manje su skupi od jednog dana na jedinici intenzivne njege. Glede toga,desilo se i to da su anti-virotici za HIV, koji su na početku bili jako skupi, na kraju su kroz globalnu inicijativu koja je uključila civilno društvo i javno/ privatni sektor, cijena im je drastično opala. Cijena lijeka ne bi trebala biti prepreka”, kazao je Kluge.

Dr. Datta: Ne može priuštiti čekanje

Programski menadžer WHO za bolesti koje se mogu spriječiti vakcinama i imunizaciju dr. Siddhartha Datta upozorava da se po ovom pitanju mora naučiti mnogo kada je u pitanju ne samo vakcinacija nego i tablete.

“Direktor je u jednom od prethodnih odgovora pomenuo, mora biti kratkoročno, a što je doziranje vakcina. Ne možemo si priuštiti da čekamo dok neka zemlja ne proizvede vakcinu ili porizvođač vakcina. Drugo, očigledno je žele biti sigurni da se transfer tehonologije dešava kako za vakcine, kao i sada za lijekove. Ali, sjetite se da se ove stvari ne dešavaju preko noći. Važno je da vidimo koje su to kratkoročne, koje srednjoročne, a koje dugoročne intervencije. Naravno, dugoročno se tiče izgradnje kapaciteta, dostupnosti resursa, uključujući i transfer tehnologije kojeg već vidimo u globalnom naporu WHO. Zadnja stvar koju bih istaknuo jeste da postoje dostupni alati. Transfer tehnologije tek jedan od njih, WHO je tu angažovana. Poprilično smo angažovani na izgradnji kapaciteta na lokalnom nivou, jer sam transfer tehnologije se neće preko noći desiti jer želimo da vidimo da li je do lijekova ili vakcina. Želimo biti sigurni da je uložen kvalitetan napor da se osiguraju te proizvodne linije u kretanju ka budućnosti”, stava je dr. Datta.

Iz WHO upozoravaju da se mora uraditi sve na korišenju pet stabilizatora odnsono vakcina, booster doza, maski, ventilacije i protokol liječenja kako bi se spriječilo da se situacija dodatno pogorša u narednom periodu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad