Zašto je 2016. bila godina historijskih prekretnica

Svijet 01. jan 201716:44 > 18:39
Reuters

Brexit, Donald Trump, agonija Sirije i migrantska kriza, te prijetnja od terorizma – to je, najkraće rečeno, obilježilo svijet u 2016. godini. Mnogi je ocjenjuju i kao godinu historijskih prekretnica, u kojoj se populizam razmahao, a podjele produbile.

Prošla godina je počela hapšenjem ozloglašenog narkobosa “El Chapa”, uhvaćenog šest mjeseci nakom bjekstva iz zatvora kroz podzemni tunel.

Početak godine obilježio je i historijski susret ruskog patrijarha i rimskog pape na Kubi, ali i bitka za preuzimanje Iraka od pripadnika ISIS-a i osvajanje njihovih uporišta – Faludže, a poslije i Mosula.

Na teritoriji Evrope, ISIS je sproveo niz krvavih terorističkih napada, od onog u Briselu u martu, kada je u tri eksplozije stradalo 35 ljudi, do naleta kamiona na vašaru u Berlinu u kom je poginulo 12 ljudi.

Još jedan incident koji je šokirao planetu desio se u julu, kada je 31-godišnji Tunižanin kamionom teškim dvadeset tona na šetalištu u Nici pokosio i ubio 84 osobe.

Slika dječaka pokrivenog krvlju i prašinom u avgustu je obišla svijet, a petogodišnji Orman, izvučen iz ruševina svog doma, postao je simbol stradanja i patnji u Siriji. Broj žrtava u toj zemlji u 2016. se približio cifri od 400.000.

Veće prisustvo Rusije u sirijskim sukobima zaoštrilo je i odnose Kremlja i Bijele kuće, a Obamina administracija okrivila je ruske hakere za cyber napade na server demokratske stranke. Sve oči sada su uperene u izabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa, koji je tokom predizborne kampanje, obećavao otopljavanje odnosa sa Rusijom.

Ulazak Trumpa u Bijelu kuću, bio je jednako iznenađenje za političke elite, kao i Brexit. U talasu rastućeg nacionalizma u cijeloj Evropi, Britanci su historijsko “ne” izglasali u junu. Jedan od ključnih argumenata koalicije za Brexit bila je migrantska kriza, za koju Evropa tokom cijele godine, nije uspjela da pronađe zajedničko rješenje.

Jul će se pamtiti po pokušaju državnog udara u Turskoj i čistkama koje su uslijedile, dok je avgust prošao u znaku Olimpijskih igara, održanih u sjenci tri prijetnje – od terorizma, zika virusa i zagađene vode na plažama u Riju. Dio ruskih sportista, ostao je kod kuće, jer im je zbog doping skandala, zabranjeno da učestvuju.

Za mnoge ikone 20. vijeka, 2016. je bila posljednja godina, ali samo zbog jedne je proglašena devetodnevna žalost na državnom nivou – bivši kubanski lider Fidel Castro umro je u novembru u devedesetoj godini života. Njegovom smrću je i simbolički završena blokovska podjela iz 20. vijeka.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.