Nakon sastanka s Trumpom uslijedio neočekivan potez: Katarski premijer dolazi na razgovore s evropskim silama

Dok Washington poručuje da zasad neće pokretati nove velike napade, ali zadržava pomorsku blokadu, Katar pokušava približiti stavove sukobljenih strana i uključiti evropske države u diplomatske napore. Međutim, američki i regionalni zvaničnici upozoravaju da je mirovni sporazum još daleko.

Kako javlja Reuters, katarski premijer, koji istovremeno obavlja funkciju ministra vanjskih poslova, u utorak bi se trebao sastati s ministrima vanjskih poslova Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Italije, kao i Saudijske Arabije.

Njegov dolazak nije bio predviđen prvobitnim rasporedom sastanka G7, koji se održava u francuskoj prijestolnici.

Francusko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da će razgovori biti posvećeni situaciji na Bliskom istoku, posebno iranskoj krizi i njenim sigurnosnim i ekonomskim posljedicama.

Trump odgađa napade, ali blokada ostaje

Katarski premijer u ponedjeljak je razgovarao s Trumpom u Bijeloj kući, u trenutku kada se intenziviraju diplomatski pokušaji okončanja rata koji su Sjedinjene Američke Države i Izrael započeli protiv Irana 28. februara.

Američki predsjednik nakon sastanka je izjavio da zasad ne namjerava pokretati nove velike vojne udare protiv Irana.

U razgovoru za Reuters rekao je da Katar i Saudijska Arabija žele mirno rješenje sukoba.

„Katar bi radije vidio mirno rješenje. Saudijska Arabija bi radije vidjela mirno rješenje“, izjavio je Trump.

Istovremeno je upozorio da su američke snage spremne ponovo upotrijebiti vojnu silu.

„Spremni smo djelovati kad god poželimo“, poručio je.

Trump je naglasio da zasad namjerava zadržati američku pomorsku blokadu povezanu s Iranom i Hormuškim moreuzom.

Kasnije je novinarima u Bijeloj kući rekao da je odluku o odgađanju novih napada donio i na zahtjev država iz iranskog susjedstva.

Pored Katara i Saudijske Arabije, spomenuo je Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein i Kuvajt.

„Sjedinjene Američke Države potpuno su spremne, s najboljom opremom ikada proizvedenom, i ne mislimo da će biti razloga da je upotrijebimo“, rekao je Trump.

Ipak, takve izjave ne znače da je rat završen ili da je postignut dogovor o trajnom prekidu neprijateljstava.

Katar prenosi poruke između Washingtona i Teherana

Katar već mjesecima ima važnu posredničku ulogu između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

Katarski premijer prošle sedmice boravio je u Teheranu, gdje je razgovarao s iranskim zvaničnicima, a potom je otputovao u Washington.

U Bijeloj kući sastao se s Trumpom, a razgovarao je i s američkim potpredsjednikom JD Vanceom.

Nakon susreta pozitivno je ocijenio diplomatske kontakte.

„Zahvalan sam na pozitivnim razgovorima o postizanju dogovora i donošenju mira regiji“, napisao je na društvenoj mreži X.

Prema Reutersu, Katar od početka rata prenosi poruke između Washingtona i Teherana te pokušava pronaći kompromis o prekidu neprijateljstava, iranskom nuklearnom programu i budućim sigurnosnim aranžmanima.

Njegova posjeta Parizu omogućava evropskim ministrima da dobiju neposredne informacije o najnovijim kontaktima s američkom administracijom.

Iako evropske države nisu glavni posrednici u pregovorima, imaju značajan interes za smirivanje sukoba zbog njegovih ekonomskih i sigurnosnih posljedica.

Iran postavio uslove koje Washington odbacuje

Uprkos diplomatskoj aktivnosti, mogućnost brzog sporazuma ostaje neizvjesna.

Prema Reutersu, iranski prijedlog za okončanje rata uključuje prekid američke blokade iranskih luka, ukidanje dijela sankcija i obustavu bombardovanja.

Zauzvrat bi Teheran okončao vlastitu blokadu Hormuškog moreuza, dok bi pregovori o iranskom nuklearnom programu i preostalim sankcijama bili nastavljeni naknadno.

Američka administracija dosad je odbacivala takav prijedlog.

Državni sekretar Marco Rubio u nedjelju je iranske zahtjeve opisao kao neprihvatljive, a pojedine kao potpuno nerealistične.

Također je upozorio da ne očekuje neposredan diplomatski proboj.

Iranski zvaničnici, s druge strane, smatraju da je njihov prijedlog najrazumnija osnova za pregovore.

Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei u ponedjeljak je branio plan, ocijenivši ga najboljom ponudom koja je trenutno na stolu.

Mohsen Rezaei, visoki iranski sigurnosni zvaničnik, optužio je Washington da širi netačne informacije o pregovorima.

Poručio je da Sjedinjene Američke Države trebaju prihvatiti sedam uslova koje je Teheran ranije iznio.

Takve izjave pokazuju koliko su dvije strane još udaljene od zajedničkog dogovora.

Hormuški moreuz ostaje ključno pitanje

Jedna od najvećih prepreka diplomatskom rješenju jeste situacija u Hormuškom moreuzu, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i prirodnog plina.

Američka pomorska blokada i iranske mjere protiv prolaska brodova izazvale su ozbiljne poremećaje u međunarodnoj trgovini i snabdijevanju energentima.

Prema podacima međunarodnih pomorskih organizacija koje prenosi Reuters, broj napada na tankere u Perzijskom zaljevu i Hormuškom moreuzu znatno je porastao tokom oktobra.

Incidenti su nastavljeni i početkom novembra.

Iranski državni mediji u ponedjeljak su izvijestili da su američke snage tokom noći izvele napade na iranski otok Qeshm.

Prema tvrdnjama lokalnih iranskih zvaničnika, napadi nisu oštetili ključnu infrastrukturu ni osnovne javne usluge.

Američka vojska nije komentarisala te izvještaje.

Reuters je također prenio tvrdnje iranskog državnog televizijskog reportera da je tokom prethodnih deset dana onesposobljeno 11 tankera, ali ta brojka nije nezavisno potvrđena.

Nastavak vojnih incidenata dodatno otežava diplomatske napore, jer obje strane istovremeno pregovaraju i zadržavaju mogućnost upotrebe sile.

Evropa pokušava izbjeći novu eskalaciju

Sastanak ministara vanjskih poslova G7 u Parizu održava se u trenutku rastuće zabrinutosti zbog mogućeg nastavka velikih američkih udara na Iran.

Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Italija imaju značajne sigurnosne i ekonomske interese na Bliskom istoku.

Produžetak sukoba mogao bi dodatno ugroziti međunarodnu trgovinu, povećati cijene energenata i produbiti nestabilnost u regiji.

Zbog toga evropske države podržavaju diplomatske pokušaje koji bi mogli dovesti do prekida neprijateljstava, iako ne prihvataju nužno sve zahtjeve Teherana.

Katar u tom procesu ima posebno važnu ulogu jer održava kontakte i s Washingtonom i s iranskim rukovodstvom.

Njegov nenajavljeni dolazak na sastanak G7 zato predstavlja pokušaj da se diplomatski razgovori prošire i da evropske države dobiju jasniju sliku o mogućnostima za dogovor.

Sporazum još nije na vidiku

Uprkos Trumpovim porukama da zasad ne planira nove velike napade, američki zvaničnici ne očekuju brz završetak sukoba.

Rubio je u nedjelju upozorio da dosadašnji razgovori nisu donijeli značajan napredak.

Sličnu ocjenu iznio je Anwar Gargash, savjetnik predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji smatra da će postizanje sveobuhvatnog političkog sporazuma između Washingtona i Teherana biti teško.

Prema njegovim riječima, države regije trebale bi se pripremiti za duži period neizvjesnosti, bez garancije da će uskoro doći do trajnog rješenja.

Diplomatske napore podržava i Turska.

Predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je u ponedjeljak da je Trumpu prenio kako Ankara ne želi novu eskalaciju sukoba.

Naglasio je da se problemi mogu rješavati dijalogom i diplomatijom te da Turska pokušava spriječiti dalje pogoršanje situacije.

U takvim okolnostima katarski premijer pokušava održati otvorenim diplomatske kanale između Washingtona, Teherana i evropskih prijestolnica.

Njegov dolazak u Pariz ne znači da je mirovni sporazum blizu, ali pokazuje da države regije nastoje iskoristiti trenutnu američku spremnost za odgađanje novih napada.

Ključno pitanje ostaje hoće li diplomatski kontakti prerasti u konkretne ustupke ili će nastavak pomorske blokade i vojnih incidenata ponovo gurnuti sukob prema eskalaciji.