Država Bosna i Hercegovina i njene institucije imale su sedam arbitražnih postupaka u 2024. godini u inozemstvu. Riječ je o višemilionskom iznosu koji se potražuju od Bosne i Hercegovine, u jednom slučaju i iznosu od milijardu KM, a samo jedan se odnosi na vraćanje novca državi BiH.

Elektrogospodarstvo Slovenije protiv Bosne i Hercegovine

Ova postupak vodi se pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) pod brojem ARB/14/13. Visina spora je 695.175.000 eura.

Riječ je o arbitražnom sporu koji je bio u mirovanju do septembra 2024. godine. U vezi ovog predmeta već se vodio postupak pred arbitražnim sudom u Beogradu koji je okončan 3. jula 2023. godine. Predstavnici RiTE Ugljevik, „Elektrogospodarstva Slovenije“ i Holdinga „Slovenske elektrane“ na osnovu te arbitražne odluke krajem januara 2024. godine potpisali su tri ugovora, prema kojima se RiTE Ugljevik obavezalo da će Slovencima u ratama isplatiti odštetu od 130 miliona KM, plus kamate u iznosu od 115 miliona KM za neispunjena predratna ulaganja u RiTE, kao i da će trećinu proizvedene električne energije isporučivati Slovencima sve dok termoelektrana bude radila, pisao je Capital ranije.

👉Izgubili presudu: Kompanija iz RS mora Slovencima isplatiti 131 milion KM

Ipak, još se čeka na sporu Washingtonu. Ukoliko arbitri ne buud blagonakloni, BiH bi Sloveniji morala platiti milijardu i 355 miliona KM.

Mittal protiv BiH

Vodi se i međunarodni investicioni arbitražni postupak u pravnoj stvari tužitelja Pramod Mittal, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal protiv tužene Bosne i Hercegovine. Vijeće ministara BiH izdvojilo je prošle godine tri miliona KM za vođenje ovog postupka. Za indijskim milijarderom Pramodom Mittalom i njegovim članovima porodice traga bh. pravosuđe zbog brojnih malvrzacije u vezi preduzeća GIKIL. Tačan iznos novca koje Mittal potražuje nije naveden u dokumentu.

👉 Sve o GIKIL-u

HEP vs RiTE Gacko

Hrvatska je uputila zahtjev za mirno rješenje spora Hrvatske elektroprivrede d.d. u vezi sa ulaganjem u RiTE Gacko još 2017. godine Vijeću ministara BiH. HEP ima potraživanja na osnovu ulaganja koja je vršila u ovu elektranu u vrijeme SFRJ. Traže 100.000.000 eura.

Vjetroparak Trusina

Priča o vjetroparku „Trusina“ stara je više od deceniju. „Kermas Energija“ je vlasnik 97 odsto udjela u preduzeću „Eol Prvi“ iz Nevesinja koje je 2012. godine sa Vladom RS zaključilo ugovor o koncesiji za izgradnju i korišćenje parka vjetrenjača na lokaciji Trusina. Međutim, projekat nikada nije započet jer „Kermas energija” nije dostavila traženu bankarsku garanciju, pravdajući to činjenicom da su u međuvremenu ukinuti podsticaji za proizvodnju struje. Kako garancije nije bilo, Vlada RS je 2019. godine raskinula ugovor o koncesiji. Potražuje se 102.056.122,00 eura.

Slučaj Murtić i Ćerimović protiv BiH

U 2024. godini bio je i postupak koji se vodio pred Službom za prinudnu naplatu Bern-Mittellandu u Švicarskoj Konfederaciji, a koji je podnio povjerilac UNA TRUST & INVESTMENT GMBH na osnovu presude Evropskog suda za ljudska prava iz 2012. godine u predmetu Murtić i Ćerimović protiv BiH, ap. br. 6495/09 od 19.06.2012. godine.

Fikret Murtić i Raska Ćerimović bili su dioničari Agrokomerca koji su dobili tužbu protiv BiH u Evropskom suda za ljudska prava u Strazburu jer ime je bilo uskraćeno upravljanje svojim dionicama u Agrokomercu. Prema presudi Evropskog suda naloženo je da im se isplati po 7.200 KM plus troškovi spora i zatezne kamate. Vlad FBiH im je 2012. isplatila novac, ali je ova presuda pokrenula lavinu tužbi budući da u Agrokomercu ima 2.767 dioničara od kojih svaki od njih ima potraživanja, pisala je ranije Al Jazeera. Pokrenuta je prinudna naplata od BiH. Riječ o iznosu od 9.961.200 eura.

Čavić vs Yugobanka

Pravobranilaštvo se bavilo i prijedlogom za izmjenu presude Višem sudu Kalifornije, Okrug Oragne u predmetu tužioca Danijela Čavića protiv Yugobanka a.d. Beograd, A New York Agency, predmet broj: 30-2019-01055993-CL-UD-CJC.

Presudom ovog suda iz 2019. godine obavezana je Yugobanka a.d. Beograd, A New York Agency na isplatu 738.772,23 USD tužitelju, s kamatama od 203 USD dnevno od dana presuđenja stvari. S obzirom na to da ovaj dug nikada nije namiren, tužitelj Daniel Čavić, pozivajući se na Aneks C Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, zahtijeva od Višeg suda Kalifornije da presudu proširi i na namirenje duga obveže i države sukcesore bivše SFRJ, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

Viaduct 

👉 Sve o temi Viaduct.

BiH vs GAVI

Bosne i Hercegovina imala je i slučaj protiv GAVI-ja u vezi Ugovora o preuzimanju obaveza. Riječ o aranžmanu o obaveznoj kupovini vakcina za COVID-19 od 18.09.2020. godine koji nije ispoštovan prema našoj državi. BiH od GAVI-ja treba dobiti ukupno 1.615.120 USD.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje