DW: Kako je borba protiv eksploatacije litijuma izbrisala etničke podjele preko Drine

Manje od 50 kilometara dijeli srbijansku Jadransku dolinu i bosansku Majevičku oblast — dvije regije razdvojene državnom granicom, ali povezane nalazištima litijuma i strahom od industrijskog uništavanja prirode.

U obje zemlje velike strane rudarske korporacije ciljaju bogate rezerve litijuma, hemijskog elementa ključnog za obnovljive izvore energije.

A u obje zemlje im se suprotstavljaju neuobičajeno istrajni, dobro umreženi građanski pokreti, piše DW.

Zašto otpor, i kako je počelo?

Litijum je jedan od najtraženijih minerala na svijetu i često se naziva "bijelim zlatom", zbog ključne uloge u obnovljivoj energiji i baterijama.

Ali aktivisti upozoravaju da njegovo vađenje može razoriti ekosisteme i ugroziti ljudsko zdravlje. Proces zahtijeva upotrebu hemikalija poput sumporne kiseline, koje mogu zagaditi zemlju, vodu i vazduh.

Srpski naučnici su još 2021. utvrdili da su istražna bušenja već zagadila zemljište, te upozorili da se toksini mogu širiti podzemnim i površinskim vodama, čak i preko državnih granica.

Borba protiv litijuma u Srbiji počela je u septembru 2019. kada je lokalni odbornik Dragan Karajčić saznao za planove rudarenja na opštinskom sastanku.

Hitno sazvani zbor građana okupio je 300 ljudi i označio početak organizovanog otpora.

Otpor se ubrzo proširio kroz 22 sela u regionu poznatom kao "žitnica Srbije", jer daje ogromne poljoprivredne prinose.

Najpoznatija je inicijativa "Ne damo Jadar", čiji članovi uglavnom dolaze iz sela Gornje Nedeljice. Pet godina proučavaju dokumentaciju, prate dozvole, mapiraju zemljište i bilježe sumnjive dolaske predstavnika rudarske kompanije.

Druga grupa, "Marš sa Drine", tvrdi da bi rudarenje litijuma "zbrisalo sela, uništilo generacijama obrađivanu zemlju i ugrozilo područja s kulturnom baštinom i zaštićenim vrstama".

"Imali smo sastanke s kompanijom [Rio Tinto]", kaže Zlatko Kokanović iz pokreta Ne damo Jadar. "Kad god smo ih pritiskali pitanjima, samo bi slegli ramenima. Rekli su da će ‘učiniti sve da ispune standarde’".

Građanski otpor u Srbiji uključuje proteste, blokade institucija, pravne akcije i stalno prisustvo u medijima.

Zaustavljeno - ali privremeno

Snaga otpora, kažu aktivisti, leži u međusobnoj solidarnosti. Cijele porodice učestvuju, mijenjaju se u poljoprivrednim poslovima kada je neko zauzet aktivizmom.

Pobuna je prerasla lokalni nivo, dobila akademsku, političku i međunarodnu podršku.

Srpska akademija nauka objavila je izvještaj koji upozorava na ekološke posljedice rudnika litijuma. Umjetnici, opozicioni političari i javne ličnosti iz Beograda podigli su temu na nacionalni nivo.

Parlament Srbije raspravljao je o pitanju u oktobru 2024, a građani su pokrenuli inicijativu za zabranu rudarenja litijuma.

Međunarodne ekološke mreže proširile su borbu van regije, što je kulminiralo Jadarskom deklaracijom 2022. godine - simbolom globalne solidarnosti protiv litijuma.

Aktivisti iz UK, Argentine, Španije, Čilea, Portugala i Njemačke došli su u Srbiju da potpišu deklaraciju i udruže se u borbi.

Višegodišnja borba nije bila uzaludna: rudarski projekat je na čekanju, Rio Tinto ne kupuje novu zemlju, infrastrukturni radovi su stopirani.

"Neće biti rudnika", kaže Kokanović, sa dozom nade.

Ali to ne znači da su kompanija ili država odustali.

Udruživanje otpora preko Drine

S druge strane Drine, u Bosni i Hercegovini, aktivisti vode sličnu bitku protiv planova rudarenja, ali još nisu usporili investitore.

Kada je objavljeno da se sprema eksploatacija litijuma u BiH, aktivisti iz Srbije odmah su ponudili znanje, kontakte i podršku.

Bh. organizacije Čuvari Majevice, Centar za životnu sredinu i Eko Put okupljaju građane preko etničkih linija. U martu i aprilu organizovali su proteste s hiljadama učesnika.

"Godinama razmjenjujemo informacije s kolegama iz Srbije", kaže Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu. "Danas zajedno nastupamo i u Berlinu i u Briselu".

Mnogi u BiH strahuju da bi rudnik ugrozio poljoprivredu Semberije i Posavine, te ekosisteme poput rijeke Drine.

Planirani rudnik bio bi samo 13 km od Tuzle, što bi ga činilo prvim rudnikom litijuma na svijetu u neposrednoj blizini grada.

Aktivisti iz BiH ističu da je borba protiv litijuma izbrisala etničke i vjerske podjele.

Čak su i vjerske institucije stale uz proteste, što je, kako navodi DW, "neuobičajen potez u zemlji gdje sveštenici obično prate političke strukture".

Srpski pravoslavni episkop Fotije Sladojević javno je pozvao vlasti u BiH i Srbiji da odustanu od rudnika.

Velike prepreke ostaju

U bh. entitetu Republika Srpska je 2022. usvojen zakon o geološkim istraživanjima koji lokalnim zajednicama oduzima pravo da odlučuju o rudarenju. Aktivisti tvrde da je to urađeno da bi se lakše dali koncesioni ugovori stranim firmama.

Kako navodi ovaj list, "otpor u Srbiji daje moralnu snagu pokretu u BiH - ali sve zavisi od političkih odluka Beograda i Sarajeva".

"Ipak, pokret je sada transnacionalan, organizovan i povezan, i više nije pitanje jedne rijeke ili jedne doline. To je sada jedinstvena borba - protiv istog rudnika, istih kompanija i iste politike".