
Kompanija The Place preuzela je početkom 2022. godine devastirani Hotel Igman, smješten na istoimenoj planini nadomak Sarajeva, i tada najavila ulaganje od preko 10 miliona KM u njegovu obnovu u roku od tri godine. Ipak, do danas radovi još uvijek nisu započeli.
Kako piše Akta, ovaj projekat je svojevremeno predstavljen kao jedan od najsvjetlijih primjera privatizacije u Kantonu Sarajevo, te kao ključna investicija za razvoj turizma u ovom području.
Na Igmanu je predviđena i izgradnja sportsko-rekreativnog kompleksa, koji bi obuhvatao fudbalske terene u skladu sa FIFA i UEFA standardima, teniske terene, kao i zatvorenu dvoranu za razne dvoranske sportove.

Nezavisno od ovog projekta, planirana je i izgradnja žičare koja bi povezivala Hrasnicu sa Igmanom, kao i dodatni prateći sadržaji.
Mediji su prošle sedmice izvještavali o trenutnom stanju ove nekada “historijske” investicije, nakon čega se oglasila i sama kompanija The Place.
Ugovor vrijedan 5,1 milion KM
"Tačno je da smo mi potpisali Ugovor o kupoprodaji Hotela Igman, i to nakon trinaest neuspješnih pokušaja njegove prodaje tokom posljednjih približno petnaest godina. Ugovor je zaključen po najvišoj ponuđenoj cijeni ikada – 5,1 milion KM – koja predstavlja kupoprodajnu cijenu i koja je u cijelosti, iz naših vlastitih sredstava, uplaćena 23. decembra 2022. godine, dakle prije gotovo dvije i po godine, čime smo mi izvršili naše ukupne finansijske obaveze prema prodavcu, odnosno državi. Želimo naglasiti da je naša preuzeta obaveza ugovorom da minimalno investiramo u ovu lokaciju 10,4 miliona KM u periodu od tri godine, počevši od momenta ishodovanja pravosnažnih dozvola. Naš plan razvoja ove lokacije je mnogostruko veći ukoliko za isti bude sluha od strane aktera u odlučivanju", navode iz ove kompanije.
Kažu da se apsolutno slažu sa konstatacijama da je trenutno na tom lokalitetu devastirana ruševina koja je usljed ratnih dejstava konstruktivno neiskoristiva.
Dodaju da su izradu idejnog rješenja, imajući u vidu složenost i zahtjevnost projektnog zadatka, povjerili renomiranom arhitektonskom studiju Zec.
"U roku od pet mjeseci, tačnije u maju 2023. godine, dobili smo novo idejno rješenje, s kojim smo, u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju Kantona Sarajevo, zvanično pokrenuli inicijativu za izmjene i dopune važećeg regulacionog plana. Napominjemo da se predmetna parcela nalazi na teritoriji dvije općine – Ilidža i Trnovo – te je, u skladu s propisima, neophodno da obje općine i njihova općinska vijeća usvoje identičan tekst izmjena plana", objašnjavaju.
Kažu da su nakon više održanih sastanaka sa svim učesnicima u ovom procesu, više njihovih intervencija i urgencija, informisani da su obje općine uputile njihov zahtjev nadležnim institucijama.

Obratili se Zavodu za planiranje KS
"Međutim, do danas nismo zaprimili zvaničan stav o daljnjoj proceduri i pored činjenice da je prošlo dvije godine od predaje zahtjeva. Razumijevajući kompleksnost trenutne situacije kako u državi, tako i u kantonu i lokalnim zajednicama na čijoj teritoriji se naša lokacija nalazi, smatramo da smo pokazali visok nivo razumijevanja i strpljenja, ali također smatramo da institucije razvoj investicija, a posebno u turizmu kao nabrže rastućoj grani privrede u KS, moraju uzeti kao prioritet i dati maksimalnu podršku za što bržu implementaciju", ističu.
Smatraju da investicije koje imaju potencijal da unaprijede turističku infrastrukturu, otvore nova radna mjesta i pozicioniraju Bosnu i Hercegovinu kao ozbiljnu destinaciju na mapi regionalnih i evropskih ulaganja – zaslužuju znatno proaktivniji i odgovorniji institucionalni pristup.
Naglašavaju kako su se kao odgovorni investitori, svjesni činjenice da postoje rokovi za ulaganja koji počinju teći od 2026. godine, ali i cjelokupnog ambijenta vezanog za prostorno uređenje Kantona Sarajevo, sa velikim žaljenjem početkom ove godine obratili Zavodu za planiranje Kantona Sarajevo sa zahtjevom za izdavanje važećih urbanističkih smjernica kako bi preprojektovali idejno rješenje i ispoštovali sve rokove za ulaganja.
"Posebno naglašavamo da smo, kao ozbiljan i odgovoran investitor, dostavili bankovnu garanciju u iznosu od 3,5 miliona KM, kao dodatnu potvrdu naše posvećenosti realizaciji ovog projekta. S naše strane, ulaganje u kompleks ni u kojem slučaju nije, niti će biti, dovedeno u pitanje ukoliko institucije budu pratile ovu investiciju u skladu sa vremenskim i zakonskim propisima", saopćili su iz ove kompanije, prenosi Akta.
O Hotelu Igman pisali svjetski mediji
Hotel Igman je projektovao arhitekta Ahmed Džuvić ranih 1980-ih godina. Izgrađen je na planini Igman za Zimske olimpijske igre održane u Sarajevu 1984. godine. Hotel je imao 162 sobe i površinu od 5.102 kvadratna metra.
O ovom hotelu pisali su brojni svjetski mediji.
Tako je Yahoo Tavel napisao sljedeće:
"Nekada luksuzni hotel Igman u ratu se pretvorio u strašnu ruševinu.
Izgrađen je za Olimpijske igre u Sarajevu 1984. godine u duhu optimizma, jedinstva i timskog rada. Pogled iz hotelskih soba pružao se na prelijepe igmanske predjele, ali su 162. sobe u ratu potpuno devastirane, zajedno sa ostatkom grada, piše Yahoo Travel.
Uništena betonska zgrada s vidljivim ratnim ožiljcima, okružena minskim poljima, više liči na bunker nego na zgradu gdje su nekada uživali posjetioci ove planine u neposrednoj blizini glavnog grada BiH.
Zidovi ovog hotela zapamtili su mučenja, ubistva i ratovanja koja su se dogodila na ovoj planini.
Propast hotela sada stoji kao tihi spomenik strahota rata i brzini kojom se lijepa vremena mogu pretvoriti u pakao".
A ovako je Obeserver opisao nekadašnji objekat:
“Bosanska prijestolnica sanja o kulturnom preporodu podmlađivanjem hotela koji je nekada bio dragulj olimpijskog sela,” piše autor James Tapper.
On navodi u svom tekstu da je, kada je počela opsada Sarajeva 1992. godine, vojska bosanskih Srba pod vodstvom Ratka Mladića zauzela je položaje na planinama oko grada i da je on za svoj štab odabrao hotel Igman, “koji je bio dragulj 1984. Zimskih olimpijskih igara.”
“Hotel je bio dio olimpijskog sela, baza za skakače i alpske skijaše, ali Mladić – koji sada služi doživotnu kaznu za genocid i zločine protiv čovječnosti – koristio ga je tokom granatiranja grada, a njegovi neprijatelji su ga koristili kao zatvor i stratište. Tokom četiri godine rata, hotel je miniran i bombardovan, a otkako su borbe prestale, ležao je napušten, ignorisan od svih osim grafita i ponekog turista.”
Cijeli tekst pročitajte OVDJE.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare