Hadžidedić: Biti ili ne biti – pitanje za BiH

Vijesti 03. okt 202112:31 15 komentara
N1

Da bismo se uklopili u norme kapitalističkog režima, da bismo opstali kao jedna država, moramo biti nacionalna država, poručio je prof. dr. Zlatko Hadžidedić iz Centra za izučavanje nacionalizma koji je bio uvodničar na današnjoj redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih inteltekulaca Krug 99.

Poručeno je da je pitanje jedna ili tri nacije historijski presudno za ljude u Bosni i Hercegovini, za mir i stabilnost, demokratski preporod na konceptu građanskog političkog uređenja.

“Ovdje smo se susretali s pitanjima oko toga šta su nacije, da li BiH može biti normalna država, građanska država itd. Nacija, ukratko, ne znači u ostatku svijeta ono što znači u BiH. U BiH smo mi jednostavno vjerske identitete preveli u nacije. Nazvali smo ih nacijama i mislili smo da to nema nikakve konsekvence. Kako su se zvali stanovnici BiH prije nešto što je nastupio talas nacionalnih pokreta u 19. stoljeću”, pojasnio je Hadžidedić govoreći o temi “Jedna ili tri nacije?”.

“Nacija se sastoji od građana”

Kako je kazao, nacije su u 19. stoljeću uglavnom stvarane za potrebe velikih sila, prije svega, Velike Britanije i Francuske, a one su na taj način razarale druga carstva.

Hadžidedić je rekao da riječ nacija u ostatku svijeta znači suvereni narod, grupa ljudi koja pretendira na stvaranje vlastite države ili koja je tu državu stvorila.

“Nacija se sastoji od građana. Posljedica toga što smo mi u BiH prihvatili da nam se nametne riječ nacija za religijski identitet je to da na kraju imamo tri grupe od kojih svaka ima pravo da pretendira na vlastitu državu. Ono što je u modernom svijetu prisutno su države nacije”, istakao je Hadžidedić.

Smatra da se pokazalo da gdje god dođe kapitalizam, kao sistem, javlja se nacionalizam.

“Mi na Balkanu smo to jako dobro iskusili. Jugoslavija nije mogla opstati, ne zato što su postojali skriveni nacionalizmi, koji su se jednog dana probudili. Nacionalizmi su se morali probuditi zašto je u Jugoslaviju uveden kapitalizam. To se isto desilo sa Sovjetskim savezom i Čehoslovačkom”, pojasnio je Hadžidedić.

“U Lisabonu se pristalo na prenošenje suvereniteta sa države BiH na nacije”

Kako je naveo, BiH se prvi put susreće sa kapitalizmom ‘90-ih godina prošlog stoljeća.

“I kada dolazi taj talas, suočavamo se sa tim da susjedi kažu: ‘Pa eto vi imate tri nacije, jedna je srpska i hrvatska, treba zaokružiti naše nacionalne države’. Mi se, prije svega, suočavamo s nečim drugim. Suočavamo se s onim što se zove Lisabonska konferencija 1992. godine, neka tri mjeseca prije rata. Suočavamo da nam tadašnja evropska zajednica zapravo postavlja zadatak i to je nešto što važi do danas. U Lisabonu su nama zadate mape, da te tri nekadašnje vjerske grupe koje su se u međuvremenu prozvale nacijama, steknu vlastite teritorije. Rat je vođen po tim mapama, nemojmo se zavaravati. Sve vojske koje su vodile rat su ustvari vodile rat po lisabonskim mapama težeći da zauzmu teritoriju koja im je dodijeljena u Lisabonu”, maglasio je Hadžidedić.

Prema njegovim riječima, u Lisabonu se pristalo na prenošenje suvereniteta sa države BiH na te tri takozvane nacije.

“To nije slučajnost, to dolazi sa kapitalizmom, raspadom Jugoslavije, ali prije svega sa percepcijom vanjskih sila, prije svega, Velike Britanije i Francuske, da BiH nije formirana kao nacionalna država, da nema jednu svoju bosansku ili bošnjačku naciju nego da ima tri nacije i da te tri nacije treba da imaju svoje države. Rat je tu bio samo sredstvo, samo je poslužio da se stvore tri teritorije”, pojasnio je Hadžidedić.

Smatra da “svi koji su tada bili u Lisabonu su prihvatili da zemlju podijele i stvore tri teritorije”.

“Bošnjaci je naziv koji pripada svim stanovnicima BiH, a on je da tako kažem kidnapovan 1993. godine na takozvanom bošnjačkom saboru i dodijeljen samo muslimanima. Sada se nalazimo u situaciji koja do kraja dovodi taj projekat. Sada vidimo da se govori o odcjepljenju Republike Srpske, vidimo koji je stepen agresivnosti i Hrvatske. Oni svi osjećaju da se ti projekti sada zaokružuju i dobijaju takve signale iz Evropske unije, prije svega. To je situacija koju bih ja sada nazvao biti ili ne biti. Pitanje jedna ili tri nacije je za nas pitanje biti ili ne biti. Da bismo se uklopili u norme kapitalističkog režima, da bismo opstali kao jedna država, moramo biti nacionalna država, moramo biti država svih Bosanaca”, poručio je Hadžidedić.

Hadžidedić: Biti ili ne biti

Smatra “da pitanje biti ili ne biti zahtijeva i odgovore na takvo pitanje”.

“Takvo pitanje je pitanje na koje se može dati odgovor samo na referendumu. Ideja da postoje konstitutivni narodi, ideja da narodi sami za sebe odlučuju je perverzna ideja koja ne postoji nigdje u svijetu. Ovdje postoje tri oligarhije koje sebe delegiraju da predstavljaju te takozvane narode i oni se dogovaraju. Za one koji ostaju u ovoj zemlji postoji samo jedan izlaz, a to je da mi ovu zemlju učinimo jednakom ostalim evropskim zemljama, da je učinimo nacionalnom državom. Jedini način na koji se većina stanovništva može izjasniti o tome je referendum”, istakao je Hadžidedić.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare