BiH i strani interesi
Ćudić: Pritisak koji stvara američka administracija u ovom momentu mora se kritički propitati

U Sarajevu danas boravi više od 30 parlamentaraca iz 28 evropskih država. Sabina Ćudić, koja je dopredsjednica Monitoring komiteta Vijeća Evrope poručila je da je cilj ponuditi evropskim parlamentarcima domaću ekspertsku perspektivu o ustavnom uređenju BiH, uz jasno upozorenje da su aktuelni pritisci na Ustavni sud i institucionalni poredak destabilizirajući ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i za region i Evropu.
Sarajevo domaćin skupa parlamentaraca iz 28 zemalja
Ćudić je podsjetila da je, nakon što je u januaru ove godine postala prva dopredsjednica Monitoring komiteta Vijeća Evrope, njena prva odluka bila da aplicira da Bosna i Hercegovina, odnosno Sarajevo i državni parlament, budu domaćini sjednice i velikog skupa parlamentaraca iz zemalja članica Vijeća Evrope.
“Juče su u Sarajevo stigli preko trideset parlamentaraca iz dvadeset osam zemalja. Dva dana ćemo raditi intenzivno u Državnom parlamentu Bosne i Hercegovine, ali ono što sam primarno htjela da im ponudim jeste jedna ozbiljna, kako naučna, tako i politička diskusija o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine, pritiscima pod kojima se nalazimo i, između ostalog, i načinima kako implementirati evropske presude”, rekla je Ćudić.
Dodala je da je željela ponuditi i domaće ekspertsko mišljenje, umjesto stalnog oslanjanja na strane stručnjake kada je riječ o ustavnom uređenju BiH. Zbog toga su na seminar pozvani pravni ekspert Nedim Ademović, Jakob Finci, predstavnici Evropske unije, ali i gosti iz drugih evropskih zemalja, uključujući Belgiju.
Ustavni sud BiH pod pritiscima
Na pitanje o neprovođenju najmanje šest presuda Evropskog suda za ljudska prava koje zadiru u Ustav BiH, kao i o pritiscima na Ustavni sud BiH, Ćudić je istakla da je riječ o izuzetno važnoj temi za današnju raspravu.
“Upravo u kontekstu pritisaka pod kojima se nalazi Ustavni sud Bosne i Hercegovine, ali sama Bosna i Hercegovina kada je u pitanju vanjska politika određenih svjetskih aktera, ovo je izvanredna prilika da demonstriramo kroz stručno mišljenje, dakle, plasirano donosiocima odluka i predstavnicima dvadeset osam zemalja, način na koji je to rizično”, rekla je Ćudić.
Naglasila je da su ti pritisci destabilizirajući i da se o njima mora govoriti ne samo kao o unutrašnjem pitanju Bosne i Hercegovine.
“Način na koji su ti pritisci destabiliziraju ne samo Bosnu i Hercegovinu, već region i Evropu”, poručila je.
Evropske presude bez novih podjela
Ćudić je rekla da se mora razgovarati o implementaciji presuda Evropskog suda za ljudska prava, ali tako da ta rješenja ne vode novim podjelama, teritorijalnim reorganizacijama i dodatnom usložnjavanju sistema.
“Dajemo odgovor u onom kontekstu šta je neophodno, način na koji se mogu implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava, a bez da stvaraju dodatne komplikacije i probleme, odnosno dalje usložnjavanje sistema, daljom nekom teritorijalnom reorganizacijom”, kazala je.
Dodala je da će se govoriti i o neefikasnosti modela podjele vlasti u BiH, blokadama Doma naroda i drugim institucionalnim zastojima koje je takav sistem proizveo. Istovremeno je upozorila da eventualne intervencije u sistem ne smiju voditi daljoj etnifikaciji države, nego približavanju evropskim standardima.
“Te intervencije ne smiju dalje usložnjavati sistem, ne smiju vršiti dalje podjele, ne smiju vršiti dalju etnifikaciju države, već nas trebaju približiti Evropi i evropskom standardu i u konačnici onim što nalažu i Venecijanska komisija i Evropski sud za ljudska prava”, rekla je Ćudić.
“Prvo zaustaviti maligni vanjski utjecaj”
Govoreći o tome da se na pojedine presude čeka godinama, Ćudić je kazala da je jasno da Bosna i Hercegovina dugo čeka njihovu implementaciju, ali i da su se u međuvremenu pojavili različiti modeli i politički narativi koji su, kako kaže, zamutili osnovnu poruku Evropskog suda za ljudska prava.
“Jasno je da jako dugo čekamo na implementaciju presuda. A s druge strane, isto je tako jasno da imamo određene pritiske koji su destruktivni po Bosnu i Hercegovinu i mislim da je ovo igra od dva koraka. Dakle, u prvom koraku moramo zaustaviti taj maligni vanjski utjecaj, a onda, naravno, i raditi na našim rješenjima vezanim za implementaciju presuda”, poručila je.
Istakla je da cilj mora ostati ravnopravnost građana i konstitutivnih naroda, te da u Evropi i svijetu postoje modeli koji nude takav balans. Zbog toga je, kako kaže, važno BiH staviti u komparativni kontekst i pokazati da problemi s kojima se zemlja suočava nisu jedinstveni.
Domaća ekspertiza umjesto predizbornih utisaka
Ćudić je posebno naglasila da je previše političkih rasprava u BiH zasnovano na utiscima i predizbornim kampanjama, umjesto na ozbiljnoj stručnoj analizi.
“Previše baziramo politiku na utiscima, na predizbornim kampanjama i mislim da je krajnje vrijeme da ponudimo Evropi i svijetu domaće ekspertsko mišljenje”, rekla je.
Dodala je da joj je upravo zbog toga važnije da na seminaru govore domaći ustavni eksperti nego političari, pa i ona sama.
“U tom kontekstu draže mi je da govore naši ustavni eksperti nego i ja sama, kako bismo dali kredibilitet i težinu mišljenju koje nije vođeno samo predizbornom kampanjom, već jednim dubokim sofisticiranim promišljanjem o našoj zemlji”, istakla je Ćudić.
Državna imovina i oprez prema vanjskim interesima
Na pitanje o državnoj imovini i pismu koje je američka kompanija uputila federalnom premijeru Nerminu Nikšiću, Ćudić je poručila da takve procese treba posmatrati kritički, posebno imajući u vidu moguće političke i geostrateške interese koji stoje iza određenih investicijskih inicijativa.
“Najiskrenije mislim da je u politici nekada, ali i s razlogom, utisak gotovo važniji od stvarnosti i pritisak koji stvara američka administracija u ovom momentu, zajedno i sa investitorima i njihovim porodičnim vezama koje jesu neupitno bliske određenim političkim strujama u Bosni i Hercegovini, se moraju kritički propitati”, rekla je.
Poručila je da Bosna i Hercegovina ne smije pasivno posmatrati ostvarivanje tuđih geopolitičkih i ekonomskih interesa.
“Ne da smo protiv stranih investicija, ali da moramo tražiti presjek skupa zajedničkog interesa, a ne pasivno promatrati ostvarivanje geostrateških, geopolitičkih i ekonomskih interesa bilo koje sile u Bosni i Hercegovini”, kazala je.
“Naš cilj je Evropska unija”
Na kraju je ponovila da strateški cilj Bosne i Hercegovine mora ostati članstvo u Evropskoj uniji i usvajanje evropskih standarda, a ne bilo čijih drugih političkih modela.
“Naš cilj jeste pridruživanje Evropskoj uniji, ne postati član Sjedinjenih Američkih Država i u tom kontekstu moramo vagati između ova dva interesa, balansirati i pronalaziti sofisticirana rješenja koja nisu uzmi ili ostavi rješenja, već su rješenja u kojima aktivno učestvujemo”, poručila je Ćudić.
Upravo zato seminar u Sarajevu, prema njenim riječima, treba poslužiti kao prostor u kojem će Bosna i Hercegovina evropskim partnerima predstaviti vlastitu stručnu perspektivu o Ustavnom sudu, evropskim presudama i modelima reformi — bez dodatnih podjela i bez prepuštanja odluka vanjskim centrima moći.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare