Uživo sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Novi dan javio se profesor Jasmin Ahić, koji je govorio o sigurnosnoj situaciji u glavnom gradu BiH, koja je ozbiljno narušena čestim pucnjavama, paljevinama i aktiviranjem eksplozivnim naprava.
Na pitanje postaje li Sarajevo najnesigurniji grad u regionu profesor Ahić je rekao: “Ako sagledamo situaciju malo ozbiljnije i stručnije i napravimo analize koje se neće bazirati samo na statističkim podacima, moramo reći da se ljudi ne mogu osjećati sigurno. Ono što doprinosi takvom stanju su izvori nesigurnosti u dinamičnom svijetu, koje su promijenile neke obrasce ponašanja mladih ljudi i ljudi koji žele pronaći egzistencijalnu prirodu u BiH.”
Profesor na Fakultetu za kriminalistik je dodao kako se ne slaže sa tvrdnjom nadležnih “da je Sarajevo siguran grad i da se prije 15 dana nije dešavalo ništa, a da se posljednjih pet dana događaju krivična djela”.
“Normalno je da dolazi do povećanja kriminaliteta i ostalih pojava koji prati tranzicioni proces BiH.”
Ahić je istakao da se po statističkim podacima glavni grad BiH nalazi na srednjem nivou po stopi kriminaliteta u odnosu na gradove u regiji.
“Beograd, kao balkanski centar, sa 2,5 miliona stanovnika predvodi po broju krivičnih djela. Sarajevo kao grad i prostor, sa oko 400.000 stanovnika, nije na visokom nivou stope kriminaliteta, ali smo svakako izloženi tome. Po evropskoj statistici nismo ni blizu neke visoke pozicije po stopi kriminaliteta. U poređenju Sarajeva sa Briselom, koji ima 1,5 milion stanovnika ili nekim gradom iz Njemačke, mi smo na puno nižem nivou izvora ugroženosti. Situacija nije alarmantna po pokazateljima, ali je alarmantna da jer mi ne smijemo prihvatiti činjenicu da živimo u nesigurnom društvu.”
Siromaštvo, jaz između onih koji jedva preživljavaju i izuzetno bogatih, nezaposlenost često se navode kao glavni uzroci kriminaliteta.
“To je normalna i prirodna pojava. U području gdje postoje vrijednosti tj. bogatstvo, to neko želi iskoristiti. Za razliku od urbanih sredina i u ruralnim područjima se razvijaju drugi oblici kriminaliteta, kao što je krađa stoke.”
Ahić je naveo segmente koje bi trebali poduzeti nadležni organi kako bi se stanje popravilo i kako bi se građani konačno osjećali sigurno u svom gradu.
“Postoje četiri segmenta koji trebaju raditi na suzbijanju ovakvih pojava. Prvo je edukacijsko, policijsko djelovanja, zatim po otkrivanju ovakvih djela slučaj preuzima Tužilaštvo, što je drugi segment, a onda dolazi treći segment – sudstvo. Nakon izrečene sankcije sudstva dolazi četvrti segment resocijalizacije. To je način kako se ljudi ne bi vraćali na iste staze nakon odsluženja kazne.”
Kada se ovi segmenti podignu na veći nivo, onda se može tražiti odgovornost građana, smatra Ahić i dodaje kako ne zna gdje su ljudi u BiH izgubili notu da budu dobri, a ne da se takmiče u lošim stvarima.
