AFP: Zapadni Balkan postao plodno tlo za antivakserski pokret

Vijesti 18. dec 202010:54 > 12:57
Shutterstock

Vlade na Balkanu nastoje da nabave vakcine protiv korona virusa, ali ih očekuje druga opasnost - sve veći broj skeptika po pitanju vakcinacije, piše agencija AFP.

Među tim skepticima su neki ljekari, političari, pa čak i teniska zvijezda Novak Đoković. Dezinformacije o COVID-19 šire se društvenim mrežama brzo kao i sama pandemija.

“Naravno da će Srbi odbaciti ovu zlu i smrtonosnu stvar”, poručuje jedan korisnik interneta na Facebook stranici poznatog skeptika.

“Zašto bi neko ko je zdrav primio vakcinu”, pita drugi.

Antivakserski pokret je globalan, a posebno plodno tlo je na Zapadnom Balkanu.

U ovim siromašnim zemljama jugoistočne Evrope već će biti teško kupiti dovoljno doza za sve.

Tu je i veliki izazov, prevazilaženje nepovjerenja, kako to kaže predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski.

“Ne smijemo dozvoliti da polupismeni šarlatani i pseudo-ljekari dominiraju nad najvećim imenima nauke i instituta, koji su od pojave prvih vakcina spasili milione života”, rekao je makedonski predsjednik.

Zabrinutost je stvarna. Više od polovine anketiranih u većini zemalja regiona u oktobru nije namjeravala da se vakciniše protiv COVID-19, navodi se u izvještaju Savjetodavne grupe za Balkan u Evropi (BiEPAG).

Poređenja radi, istraživanje Ipsosa sprovedeno istog mjeseca pokazalo je da je više od 60 posto ispitanika bilo spremno da se vakciniše u zemljama poput Španije, Njemačke ili SAD-a.

Ako se neko i dalje preispituje vezano za ultra brzi razvoj novih vakcina, na Balkanu, teorije zavjere oko virusa nailaze na “upečatljiv” odjek, navodi BiEPAG.

Više od polovine anketiranih vjeruje da je korona virus stvoren u kineskoj laboratoriji ili da farmaceutska industrija ima ulogu u njegovom širenju. Trećina vjeruje da ima istine u teorijama koje pronalaze vezu između virusa i 5G mreže, koju vide kao biološko oružje američke vojske ili zavjeru Billa Gatesa da svjetsko stanovništvo bude čipovano.

Ta uvjerenja su izgleda “duboko uvriježena u svim slojevima društva” u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, navodi BiEPAG.

Na Balkanu su dezinformacije već dugo ukorijenjene zbog nepovjerenja u vlasti i institucije, kompromitovane zbog korupcije i netransparentnosti.

Da biste se “upecali” na lažne vijesti u Srbiji, dovoljno je da otvorite neki od tabloida koji redovno predviđaju skori rat. Teorije međunarodnih zavjera neprijatelja iz komšiluka ili iz svijeta obiluju regionom, gdje su političari ovladali vještinom odvraćanja pažnje od ekonomskih problema, koji ga proganjaju od ratova devedesetih.

Antivakserske teorije šire se “lako tamo gdje je slabo poverenje u autoritet”, kaže penzionisani profesor epidemiologije sa Univerziteta u Beogradu Zoran Radovanović.

“Na Balkanu, poslije 30 godina propadanja, ljudi ne vjeruju vlastima, uključujući i medicinske vlasti”, dodao je.

Veliki je kontrast u odnosu na Titovu Jugoslaviju, koja je pobijedila posljednju veliku evropsku epidemiju variole masovnom kampanjom vakcinacije sedamdesetih godina.

Prema profesoru Radovanoviću, skepticizam prema vakcinama razvio se tokom posljednjih pet godina, u početku kao reakcija na MMR vakcinu (morbile, zauške, rubeole), koja je lažno povezana sa autizmom. Kao rezultat, u 2018. godini zemlja je zabilježila nagli porast slučajeva morbila.

Prema studiji, koju je objavio Lanset, Srbija je među šest zemalja u svijetu, koje su između 2015. i 2019. zabilježile “značajan porast” broja onih koji smatraju da vakcine nisu bezbijedne.

Te sumnje po Balkanu širi šačica ljekara, od kojih neki imaju desetine hiljada pratilaca na društvenim mrežama. Oni hvale navodne prednosti hodanja bosim nogama 15 minuta dnevno ili postavljaju linkove za članke o navodnim opasnostima novih vakcina.

Twitter nalog srbijanske psihijatrice i političarke desnice Jovane Stojković je zatvoren nakon objavljivanja obmanjujućih informacija o vakcinama usred napada na migrante i LGBTK zajednicu.

“Ili ljekari ne znaju mnogo, ili se ne edukuju, ili namjerno šute o negativnim aspektima vakcinacije”, rekla je ona agenciji AFP.

Ona odbacuje etiketu da je antivakser i navodi da je za “slobodu izbora”.

Ljekari su 2017. podnijeli prijavu protiv doktorice Stojković, koju optužuju za širenje panike tvrdnjama da će nevakcinisanu djecu “oduzimati roditeljima” i neistina o samim vakcinama.

Neki mladi naučnici nastoje da se bore protiv takvih glasina.

Isidora Stanković, koja studira biomedicinu u SAD-u, navela je komponente Pfizerove vakcine na Facebooku.

“Ono što izgleda ‘opasno’ jer ste bježali sa časova hemije, nije nužno da je tako”, navodi ona.

Ali, u Hrvatskoj, specijalista interne medicine doktorica Lidija Gajski rekla je na televiziji da tehnike koje se koriste za nove vakcine nisu dokazane i da “veza između koristi i štete nije jasna”.

Naučna zajednica je, međutim, obrazložila brzi razvoj vakcina, podsjećajući da se, historijski gledano, gotovo svi neželjeni efekti pojavljuju u roku od šest sedmica.

To nije spriječilo pulmologa, bivšeg člana srbijanskog kriznog štaba, da dovede u pitanje “efekte” vakcine “na plodnost” iako nijedan podatak ne podržava ta strahovanja.

“Ako je date ljudima bez prethodnog testiranja na miševima, stvarate zabrinutost“, rekao je Branimir Nestorović.

U međuvremenu, dolazi do daljih podjela po pitanju vakcina.

Ana Popovac (50) iz Mostara kaže da “vjeruje u modernu nauku” i da sa nestrpljenjem čeka na vakcinaciju. Međutim, njena majka (80) ne želi ni da čuje za to.

“Ona čita informacije na Facebooku koje su za mene lažne, i vjeruje da zapravo ja čitam lažne informacije”, dodaje Popovac.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad