Dok mediji, ali i zastupnici u državnom parlamentu i Vijeću ministara očekuju izvješće međunarodnih organizacija o upravljanju novcem iz EU fondova za rješavanje migrantske krize, analizirali smo druge statistike o migrantskoj krizi u BiH. Riječ je o brojnosti i strukturi migranata, te njihovom udjelu u počinjenim krivičnim djelima.

U BiH trenutno se nalazi više 9.000 migranta.

“Negdje oko 6.000 migranata je smješteno u privremenim prihvatnim centrima”, kazao je Mirsad Buzar, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima

U prihvatnim centrima u Kantonu Sarajevo smješteno je 4.105 migranata, od čega više od 3.000 u Blažuju koji je i najveći prihvatni centar u BiH, a ostatak u Ušivku. Na području Unsko-sanskog kantona koji je prema broju stanovnika za 1/3 manji u odnosu na Kanton Sarajevo u privremenim prihvatnim centrima (Miral, Borići i Sedra) smješteno je 1767 osoba.

“Problem je sa 3.000 onih koji žive na otvorenom. Imamo 1.000 njih na Lipi, ali imamo 1.500 do 2.000 njih koji žive u napuštenim zgradama i improvizovanim kampovima, uglavnom u USK”, kazao je Peter Van der Auweraert, šef misije IOM-a u BiH.

U 2020. godini u BiH je registrirano 16.190 migranata. Interesantno je da je u decembru 2020. godine registrirano 670 migranata koji su bez obzira na izuzetno teške uvjete za nelegalni prelazak državne granice, gotovo zaleđenu Drinu i Savu, ipak uspjeli nezakonito ući u BiH. Služba za poslove sa strancima BiH izrekla je mjeru protjerivanja za 1.244 stranca, a u susjednu Srbiju je readmisirano 139 migranata.

Kada govorimo o strukturi migranata izuzetno je visok procenat punoljetnih muškaraca koji putuju bez porodica, ali još uvijek među migrantima ima porodica i ranjivih kategorija (žena, djece i trudnica). Prema njihovim vlastitim izjavama, dakle bez utvrđenog identiteta od 16.190 stranaca koji su nelegalno ušli u BiH

U prethodnoj godini u BiH su prijavljene smrti 25 migranata od čega 13 Pakistanaca, devet Marokanaca te po jedan državljanin Iraka, Egipta i Afganistana.

S obzirom na to da migrantska kriza ima i sigurnosni aspekt pogledat ćemo statistički pregled broja krivičnih djela za koja se sumnjiče migranti. Prema podacima za prvih devet mjeseci izuzetno je nizak procenat krivičnih djela koje su počinili migranti u odnosu na ukupni broj krivičnih djela. Pa je tako od januara do septembra 2020. u BiH počinjeno 17.272 KD, od čega su za 222 osumnjičeni stranci. U Kantonu Sarajevo gdje je smješten najveći procenat migranata od počinjenih 3.433 KD, za 88 su osumnjičeni migranti. U USK od počinjenih 1.066 KD za 57 su osumnjičeni migranti.

I dok od nadležnih policijskih organa očekujemo podatke za kompletnu 2020. godinu, oni skreću pažnju da je porastao broj najtežih krivičnih djela za koja su osumnjičeni migranti, poput ubistava kojih je u Kantonu Sarajevo počinjeno 11.

“Od tih 11 u četiri slučaja se radi o krivičnim djelima u kojima su učesnici, odnosno izvršioci bili migranti, u tri slučaja su oštećeni bili migranti, a u jednom slučaju državljanin BiH”, kazao je Mirza Hadžiabdić, glasnogovornik MUP-a KS-a.

Za sva četiri slučaja ubistva locirani su osumnjičeni, dok se za jednim još uvijek traga. Lokalna ministarstva unutrašnjih poslova, Služba za poslove sa strancima i Granična policija BiH i dalje imaju velike probleme u nedovoljnom broju službenika za obavljanje redovnih poslova, bez vanredne situacije koja je evidentna s povećanim brojem lica u pokretu na području BiH prethodnih godina.