FOTO Ljudi koji vraćaju život Srebrenici: Ne čekaju vlasti, oslanjaju se na vlastite ruke i ljubav prema gradu

Jasmir Beganović se u rodno selo Sjedače na obali Drine nakon rata vratio 2002. godine kao mlad momak. Oženio se i 2006 godine dobio prvo dijete. Nekoliko godina nije uspijevao naći zaposlenje, a nije želio ići u inostranstvo. Videći da sve više ljudi dolazi na plažu Oštrika na obali jezera Perućac dosjetio se i od dvadesetak bagremovih kolaca i kamionske cerade napravio nadstrešnicu, od starih dasaka nekoliko stolova i tako se počeo baviti ugostiteljstvom i služiti turiste.

"Malo, po malo pa sam izlio stubove na vodi pa sam 2016. godine nad vodom sagradio natkrivenu terasu sa šankom i nekoliko godina tako radio dok mi se krajem oktobra 2020. godine nije desio požar u kojem je izgorjeo objekat i motori od čamaca. Uz pomoć prijatelja i moje porodice počeli smo ispočetka, graditi nove objekte, nabavljati inventar i motore za čamce", kaže Jasmir ili Mire Beganović, kako ga raja i prijatelji zovu.

Mire kaže da od ovog što radi u svojoj „Barci na vodi“ on izdržava petočlanu porodicu. U poslu mu pomažu kćerka i sin koji su dorasli, ali teško je sve postići.

"Kupio sam prošle godine motor od 30 konjskih snaga za čamac, digao kredit  7000 KM i prije mjesec i po dana mi ukrali i sad opet moramo nekako pokušati da kupimo drugi, prije jula i pune sezone kad dolazi najviše turista na jezero", kaže Beganović.

Jasmir Beganović – Mire ali i nekolicina drugih, nude posjetiocima prenoćište u potpuno opremljenim vikendicama. Na raspolaganju su i vožnje čamcem, brodovima i splavom po jezeru i kanjonom Drine do Slapa u Žepi ili sve do Višegrada kao i posjete ostatcima srednjovjekovnih gradova Đurđevac i Klotijevac i nekropolama stećaka.

"Teško se može živjeti cijele godine od tri mjeseca sezone ali borimo se i nadamo boljim danima i da se hoće malo vlast uključiti da nas recimo obiđe ministar izbjeglica i raseljenih lica da vidi kako se bori omladina za opstanak na granici u Srebrenici", kazuje Jasmir Beganović – Mire.

Mirsad Siručić je po zanimanju diplomirani pravnik, javnosti poznat kao ultramaratonac sa istrčanih 14 ultramaratona, 25 polumaratona, te veliki broj drugih trka, nastupajući u majici sa natpisom „Srebrenica, jedan grad, jedna ljubav. Ljubav prema rodnom gradu i očuvanje sjećanja na oca, jednog od prvih povratnika u Srebrenicu naveli su ga nastavi očev i svoj san. Napravio je „Mujagin han“ prenoćište za putnike namjernike i turiste u dijelu porodične kuće koja se nalazi u ulici što vodi prema Banji Guber, neposredno do nekadašnjeg hotela „Domavia“. Mujagin han je svojevrstan  mali privatni muzej koji čuva uzorke predmeta što pišu jednu posebnu priču o prošlosti, jer većina predmeta poput sehara, mlinova za kafu, ibrika, džezvi je Mirsadovo porodično nasljeđe. Odnedavno on intenzivno pokreće promociju turističkih potencijala Srebrenice i ovog dijela Podrinja i o tome kaže:

"Moj jedini cilj je da Srebrenica oživi i da je posjećuje što veći broj turista. Želja mi je svijetu i ljudima koji ovdje dođu namjerno ili slučajno pokazati i ljepšu stranu Srebrenice. Želim da pored Memorijalnog centra vide i mjesta koja će ih osvojiti ljepotom pogleda i netaknutom prirodom. Do nekih interesantnih mjesta put je loš ili ga nema, teško je doći putničkim vozilom, pa sam zbog toga nabavio tri kvada kako bih organizovao turističke ture. Turistima nudimo kompletan sadržaj od smještaja u bosanskoj sobi i domaće hrane, do vožnje kvadovima i roštilja na vikendici uz mogućnost plovidbe jezerom, roštiljanja i prenoćišta u vikendici koju je tamo imao još moj rahmetli đedo." 

Mirko Sekulić je takođe jedan od Srebreničana koji ne samo deklarativno voli svoj grad već to i svakodnevno pokazuje. Zahvaljujući svojim vrijednim rukama i željom da nauči proputovao je Evropu, u Švedskoj zidao krušne peći, u Francuskoj učio grnčarstvo i spravljanje prirodnih lijekova, u Berlinu restaurirao kamene fasade... Bavio se izradom fontana, kamina, slika pirografijom te pravi suvenire od kamena i drveta. Na šetalištu Guber, sam je izgradio drvenu kućicu gdje nudi suvenire i proizvode domaće izrade, među kojim se posebno ističu sapuni i razni melemi od Guber vode. Sapuni i melemi su mikrobiološkom analizom priznati kao korisni za kožu te su postali čak i službeno prepoznati kao lijek u Zavodu za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona. Njegovi sapuni, ulja i melemi postali su dio terapeutskih tretmana za kožne probleme. Na ideju o pravljenju ljekovitih preparata došao je prilikom boravka u Francuskoj, gdje je učio raditi sa keramikom.

"Slučajno sam u radnji gdje se proizvode prirodni lijekovi upoznao vlasnika i tako na pitanje odakle sam pomenuo mu ljekovitu vodu Guber. On mi je omogućio da se upoznam sa načinom proizvodnje prirodnih preparata i tu mi se rodila ideja da pokušam praviti sapun na bazi ljekovite vode Crnog Gubera", pojašnjava Sekulić koji je svakodnevno na usluzi posjetiocima Gubera da kao pravi domaćin, gostima sa svih strana svijeta uputiti riječi dobrodošlice i pomogne savjetima o korištenju ljekovite vode.

Ljubiša Ćirković je jedan od mladih Srebreničana  koji je obišao dosta svijeta ali ipak najviše voli svoju Srebrenicu i u njoj želi živjeti. Otvaranjem turističke agencije pod imenom „Let's Travel“ ostvario je svoj srednjoškolski san i sugrađanima omogućio da putuju, ali i drugima da dolaze u Srebrenicu, zaposlio sebe i još četvoro mladih sugrađana dok indirektno veći broj ih angažuje kroz povremene poslove.

Na vozilima njegove agencije odnedavno su naslikani motivi kojim promoviše NP „Drina“ ali i pored toga on je veliki promotor turizma u Srebrenici, jer početkom godine je izabran za predsjednika Asocijacije turističkih agencija Republike Srpske (ATARS),

" Želimo našim sugrađanima omogućiti putovanja, druženje i nova iskustva, ali istovremeno aktivno doprinositi razvoju turizma u Srebrenici i promociji ovog kraja kao destinacije vrijedne posjete. Srebrenica ima ogroman turistički potencijal, ono što je čini posebnom je to što imamo mogućnost da ponudimo našim gostima raznovrsnu ponudu. Od priča iz antičkog perioda, vjerskih i istorijskih objekata, ljekovitih voda, prirodnih bogatstava pa sve do naših bisera jezera Perućac i NP Drina. Naš NP Drina je jedinstven zbog svoje flore i faune, nevjerojatnog pogleda na treći najdublji kanjon u Evropi, dva srednjovjekovna grada i još mnogo čega."

Nažalost ono što svi sagovornici ističu da sve što rade ima izuzetno bitan značaj za lokalnu zajednicu, razvoj turizma i generalno razvoj Srebrenice još uvijek nisu ničim podržani od lokalnih vlasti

Brojne su mogućnosti da Srebrenica danas živi samo od turizma

Za ljekovitost vode Guber zna se vijekovima. Voda vrela Crni Guber rata se prodavala kao lijek u apotekama. U godinama pred rat u Banji je bilježeno 70-80.000 noćenja godišnje sa prihodom od oko 3 miliona dolara. Do rata jedno od najatraktivnijih lovišta u BiH i bivšoj Jugoslaviji, danas je područje u sastavu Nacionalnog paraka Drina Srebrenica koji je uz jezero Perućac i kanjon rijeke Drine poseban mamac za turiste. Memorijalni centar Srebrenica – Potočari, memorijalni kompleks izgrađen u znak sjećanja na žrtve genocida tokom rata u Bosni i Hercegovini. godišnje bilježi oko 143.000 posjeta.

" Za godinu i po srebrenička Banja Guber biće u punoj funkciji i ovim značajnim, u svijetu poznatim ljekovitim vodama, neće više gazdovati privatni mešetari, koji do sada nisu uradili ništa. Dosta je prošlo vremena da ova banja nije počela raditi", rekao je 18. oktobra 2020. godine u Srebrenici tadašnji član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik, dok je tadašnji bačelnik Opštine Srebrenica Mladen Grujičić naglašavao:

" Ovo je jedini resurs koji Srebrenici može vratiti život. Kada se vrati život, onda će se u Srebrenicu vratiti i ljudi koji su iz nje otišli."

Svjestan je i današnji opštinski načelnik Miloš Vučić da bez pokretanja Banje Guber nema ni oživljavanja Srebrenice, ali kao ni njegovi prethodnici ništa konkretno ne čini da se stanje promijeni, tako prije godinu dana jednom prilikom kaže

"Bez razvoja banjskog turizma nemoguće je dostići te prijeratne brojke. Na tome se ipak radi. Skupština RS je donijela odluke koje se tiču samog grada, banje i deklarisala to kao zaštićeno područje", kazao je između ostalog Miloš Vučić.

Međutim Guber voda i danas, već gotovo 35 godina, teče u kanalizaciju a ljudi sve više odlaze i ne vraćaju se.

Prirodna bogatstva, sama priroda i turizam kada su adevaktno korišteni činili su opštinu Srebrenica godinama jednom iz vrha najrazvijenijih u bivšoj Jugoslaviji prije rata. Danas kada se ti resursi i bogatstva ne koriste nikako ili neadekvatno Srebrenica je na začelju izrazito nerazvijenih opština u BiH.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad