Kešo: Dom naroda BiH je odavno groblje zakona, a predstavnici u Vijeću ministara rade za uvoznički lobi

Govoreći u emisiji Dan uživo na N1 o stanju u Željezari Zenica, evropskom putu BiH, radu pravosuđa i aferama sa diplomama privatnih univerziteta, Kešo je kazao da se iza problema u domaćoj industriji kriju “velike i krupne zakulisne igre”.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH održao je hitnu sjednicu o stanju u kompaniji Nova željezara Zenica, koju su inicirali zastupnici SDA zbog, kako su naveli, ozbiljne ugroženosti domaće proizvodnje čelika i radnih mjesta u tom sektoru.

Na sjednici je usvojen zaključak Kluba SDA kojim se Vijeće ministara BiH zadužuje da, u saradnji sa entitetskim vladama, u narednih 30 dana ponovo razmotri zaštitne mjere s ciljem očuvanja proizvodnje i prerade čelika, ali i zaštite radnih mjesta.

Kešo je rekao da je zaključak namjerno ostavljen “dovoljno komotnim i širokim” kako bi bio prihvatljiv svima.

“Mi smo tamo zatražili da se Vijeće ministara, u saradnji sa entitetskim vladama, dogovori u roku od 30 dana, da ponovo razmatra set mjera, da ih dogovori sa entitetskim vladama i da poduzme odgovarajuće korake”, rekao je Kešo.

Dodao je da je tokom priprema sjednice bilo više konkretnih prijedloga, ali da su odlučili da odgovornost prepuste Vijeću ministara.

“Kad uđete u nabrajanje konkretnih mjera, vi praktično preuzimate tuđi posao na svoja pleća”, rekao je.

“Strahovito je pomisliti da BiH ostane bez teške industrije”

Kešo je upozorio da bi gašenje Željezare Zenica imalo katastrofalne posljedice za ekonomiju Bosne i Hercegovine.

“Kao što znamo, Željezara postoji 134 godine i o tom njenom historijskom postojanju ja vjerujem da bi se moglo uraditi dvije stotine doktorata”, rekao je.

Dodao je da od Željezare zavise brojne druge grane privrede.

“Imate 550 kooperanata naslonjenih na tu Željezaru, desetak hiljada ljudi koji su u radnom odnosu zahvaljujući svemu tome. Znamo da Željeznice Federacije, recimo, imaju 40 posto prometa koji je u vezi sa radom Željezare”, naveo je.

Govoreći o odnosu vlasti prema ovom pitanju, Kešo tvrdi da su se u pozadini odvijale ozbiljne političke i ekonomske igre.

“Velike i krupne zakulisne igre se očigledno igraju kad je u pitanju Željezara, kad su u pitanju i neki drugi sistemi, ali Željezara je tu eklatantan primjer. Očigledno je da predstavnici u Vijeću ministara predstavljaju susjedne zemlje, da rade za uvoznički lobi i tako dalje, zanemarujući potrebe vlastite privrede”, rekao je.

Komentarisao je i najave da će Energoinvest biti uključen u rješavanje problema Željezare, kao i zakon o prinudnoj upravi koji bi Vlada Federacije BiH trebala uputiti u parlamentarnu proceduru.

“Ja pozdravljam svaku inicijativu koja može dati odgovarajuće rezultate”, rekao je Kešo, ali je upozorio da zakon “pomalo liči na nacionalizaciju preduzeća”.

Istakao je da je Vlada Federacije morala mnogo ranije reagovati.

“Mi potpisujemo nekakve sporazume, ljude uvodimo u nekakve obligacije, uvijek postoje najmanje dvije strane, ali onda Vlada propušta da iskontrolira taj proces”, naveo je.

Podsjetio je da su već ugašeni pojedini pogoni povezani sa metalnom industrijom.

“Prvo je koksara unutar Željezare stala s radom, pa Koksara Lukavac, ostalo je 800 ljudi bez posla, pa sad imate ovaj slučaj sa Željezarom Zenica”, rekao je Kešo.

“Od evropskog puta još uvijek ništa”

Govoreći o radu Predstavničkog doma BiH i zakonima vezanim za evropski put, Kešo je kazao da je atmosfera unutar vladajuće koalicije potpuno narušena.

Najviše pažnje na sjednici izazvao je prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, čiji je predlagač zastupnik Predrag Kojović.

“Energično su odbili iz entiteta Republika Srpska, posebno oni koji čine dio vladajuće koalicije, mislim na predstavnike SNSD-a, neke principe na kojima je praktično temeljen i taj zakon”, rekao je Kešo.

Dodao je da je riječ o zakonu evropskog karaktera koji bi trebao ukloniti etničke kriterije u formiranju vijeća.

Ipak, smatra da zakon neće dobiti podršku.

“Ne vjerujem da će ovaj zakon u konačnici dobiti prolaz, jer to je pokazala i današnja rasprava”, ustvrdio je naš sagovornik.

Kešo tvrdi da među partnerima u vlasti više nema stvarnog političkog povjerenja.

“Ne treba zaboraviti da je ova koalicija zatrovala svoje međusobne odnose do te mjere da oni nisu u stanju da se dogovore ni oko Dana žalosti”, naglasio je Kešo.

Govoreći o evropskom putu BiH, bio je pesimističan:

“Od evropskog puta još ništa."

Smatra da se politička scena već nalazi u predizbornoj fazi i da dominiraju populističke teme.

“Ljudi vole populističke teme, teme na kojima će dobiti aplauz, a očigledno se zanemaruju ove krucijalne teme”, rekao je.

Podsjetio je i na reformsku agendu koja sadrži 372 mjere.

“Mi kad bismo proveli sve ono što je obećano u toj reformskoj agendi, mi bismo praktično mogli pokucati na vrata Evropske unije. Mi bismo bili Evropa”, naveo je Kešo.

O Domu naroda BiH

Kešo je komentarisao i djelimičnu deblokadu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje je nedavno usvojen jedan od zakona važnih za izbjegavanje sive liste Moneyvala.

“Dom naroda je već odavno groblje zakona, tamo imate desetine zakonskih projekata koji čekaju i od ranije i sve je to tamo blokirano”, konstatovao je Kešo.

Dodao je da se deblokade dešavaju samo pod pritiskom.

"Ali ja mislim da se ta deblokada Doma naroda događa samo onda kad predstavnici svojih naroda, recimo, u oružanim snagama, i Srba, i Hrvata, i Bošnjaka, i ostali, kad se nađu u nekoj zajedničkoj priječi, kad zapravo pod pritiskom delegati u Domu naroda iz RS-a, pod pritiskom svojih pripadnika oružanih snaga, praktično su prisiljeni da glasaju i da podrže. I to se isto događa i sa H faktorom", pojasnio je Kešo.

Govoreći o mogućem povratku BiH na sivu listu Moneyvala, Kešo nije optimističan.

“Zahtjevi su bili vrlo eksplicitni, može nam se lako dogoditi da se ponovo nađemo na toj sivoj listi”, upozorio je.

“Privatni univerziteti bez uslova su jedna od najmalignijih pojava”

Govoreći o saslušanju pred Komisijom za borbu protiv korupcije o kriminalu u visokom obrazovanju, Kešo je rekao da su pojedini privatni univerziteti ozbiljan društveni problem.

“To je jedna od najmalignijih pojava u bosanskohercegovačkom društvu”, rekao je.

Dodao je da postoje univerziteti koji “nemaju gotovo nikakve uvjete da budu akreditirani”.

“Nemaju ni potreban kadar, nemaju ni prostora i tako dalje”, naveo je.

Govoreći o vezi politike i privatnih univerziteta, Kešo je kazao da podržava procesuiranje svih eventualnih nezakonitosti.

“Može neko ko kalja obraz Stranke demokratske akcije personalno da učestvuje u tome i to je neka druga priča. I ja sam zato da se, eventualno, ako postoje takve osobe, da se u potpunosti procesuiraju”, rekao je.

Posebno je upozorio na problem diploma iz oblasti medicine.

“Imate zemalja gdje ne mogu privatni univerziteti uopće biti iz medicinske grupacije”, rekao je.

Podsjetio je i da tokom svog mandata ministra obrazovanja u Kantonu Sarajevo nije dozvolio otvaranje privatnih univerziteta koji nisu ispunjavali uvjete.

“Nikom nisam dao dozvolu da otvori univerzitet”, rekao je.

“Sve što pošaljemo tužilaštvu završi u ladicama”

Kešo je izrazio veliko nepovjerenje prema radu pravosuđa i reakcijama tužilaštava na izvještaje Komisije za borbu protiv korupcije.

“Sve što smo mi poslali praktično prema tužilaštvu završilo je negdje u ladicama i nemamo konkretne efekte tih naših saslušanja”, rekao je.

Dodao je da su pojedini predmeti sadržavali stotine stranica dokumentacije.

“Mi smo to sve prosljeđivali tužilaštvu, međutim obično se tamo dogodi da sve to zadrijema, da to sve zaspi i iz kojih razloga, sada bi trebala jedna posebna i vrlo, vrlo dugotrajna emisija da se to objasni”, poručio je na kraju Kešo.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad