Historijski Samit NATO-a u Litvaniji, nije bio historijski i za Bosnu i Hercegovinu. Podrška je tu, no, mnogi smatraju, nedovoljna u odnosu na krizu u kojoj se zemlja nalazi. Da je potrebno primijeniti vojne anekse Dejtona, tako ne smatraju u Alijansi, iako su neki od prisutnih izrazili duboku zabrinutost. NATO nastavlja pomagati Oružanim snagama kao i do sada.

Posebne rasprave o Bosni i Hercegovini nije bilo. Stvari su se dešavale na marginama Samita. Ponovljena je opredijeljenost da članstvo u NATO zavisi isključivo od unutrašnjeg dogovora. Obećana novčana podrška Oružanim snagama. Izražena zabrinutost zbog secesionističke politike i slabljenja institucija države.

“Jedan broj ministara je vrlo jasno i direktno iskazao svoju zabrinutost za političku situaciju u BiH, u kontekstu ove političke krize koja je permanentna i koja ne dopušta da se svim kapacitetima i mogućnostima fokusiramo na reforma”, rekao je Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH.

Oni koji su očekivali da pored Ukrajine, bilo koja druga zemlja dobije posebnu pažnju Saveza, su se prevarili. Zapad se probudio tek nakon što je Rusija počela najveći evropski rat nakon II svjetskog.

“Rat u Ukrajini je prioritet, Bosna i Hercegovina, zajedno s Moldovom i Gruzijom su na popisu stvari koje tek treba rješavati u budućnosti. U međuvremenu dok to ne postane nulti prioritet jednom kada se završi ukrajinski rat, dotle će se raditi na tome da se održi kakva takva stabilnost i da se ne dopusti dalja destabilizacija ovog terena”, kazao je Ranko Mavrak, politički analitičar.

Kriza svih kriza, najgrublje kršenje Dejtonskog sporazuma do sada, mogućnost sukoba, prijetnje policijom na entitetskoj liniji, prijetne secesijom – i dalje nedovoljno da NATO pokrene aktivnosti koje je očekivao značaj dio bh. građana.

“Mi želimo vidjeti vojnike NATO u Brčkom, neće se desiti, stav NATO je da su snažno i čvrsto uz EUFOR i da će pomoći EUFOR kada oni to zatraže neće biti paralelnog raspoređivanja NATO vojnika mimo EUFORa, a EUFOR ima svoje redovne planove, dolazi nova rotacija NIjemaca, stiže novi kontingent Danaca i veliki kontingent Holanđana, njih 150”, naveo je novinar Sead Numanović.

Čak pojedini u Republici Srpskoj stava da međunarodna zajednica mora imati snažniji odgovor. U nedostatku reakcije, Miloradu Dodiku šalje se poruka kako se u svijetu stvaraju okolnosti za nezavisnu RS. No, to ne bi, smatraju trebala biti nikakva vojna rekacija NATO-a.

“Po Dejtonskom sporazumu NATO ne treba nikakve saglasnosti BiH ni na jednom nivou da bi došli sa jednim ili milion vojnika. Ako bi se desilo da oni procijene da to treba da urade oni to mogu da urade u svakom momentu, to je takva vojna konfiguracija koja može da brzo odreaguje”, rekao Igor Crnadak, bivši ministar vanjskih poslova BiH.

Opozicija iz Republike Srpske je stava kako će i ova, kako je mnogi nazivaju do sada najveća ustavna kriza, proći kao da se nikada nije dogodila. Za to vrijeme finansijski a i na svaki drugi način Dodik i saradnici dobro stoje. A kako je i sam Dodik istakao, međunarodne sankcije mu samo “podižu” ego.