Novinari pred Komisijom: Akreditirani univerziteti bez licence, diplome završavale u javnim institucijama

Mujdanović: Internacionalni univerzitet traži 200.000 KM odštete

Novinar iz Brčkog Adis Mujdanović naveo je da Internacionalni univerzitet trenutno tuži Brčko Distrikt nakon što je dobio zabranu rada od strane Inspektorata, a da je rješenje kasnije oborila Apelaciona komisija.

“Oni sada tuže grad Brčko Distrikt jer su dobili zabranu rada od strane Inspektorata. Rješenje koje je kasnije oborila Apelaciona komisija traži 200.000 maraka odštete”, rekao je Mujdanović.

Dodao je da lokalni zakoni u Brčko Distriktu, uključujući i izmjene usvojene prije mjesec dana, omogućavaju da univerziteti u slučaju vanrednih okolnosti nastave rad odlukom nadležnog odjeljenja za obrazovanje, iako postoje druga sporna pitanja.

Pitanje o Nedeljku Stankoviću i akreditaciji

Predsjedavajući Komisije Branislav Borenović pitao je da li postoji saznanje da li je Nedeljko Stanković, kao član Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja, glasao za dodjelu akreditacije univerzitetu s kojim je povezan. Mahmutović je rekla da nije prisustvovala tim sjednicama, ali da vjerovatno jeste.

Naglasila je i da je Stanković i dalje tehnički u Upravnom odboru, jer novi saziv nije potvrđen u Domu naroda BiH. Prema njenim riječima, ni direktor Agencije nije zvanično izabran, već je i ta funkcija u tehničkom mandatu.

“Čuli smo da postoje lobiji koji utiču da pri tim izborima direktora agencije uvijek budu neki ljudi koji su bliski takvim vrstama univerziteta”, rekla je Mahmutović.

Istovremeno je naglasila da tema nisu privatni univerziteti u cjelini, nego ustanove koje su, kako je navela, nastale prvenstveno uz političku podršku.

“Mi u Bosni i Hercegovini imamo ozbiljne privatne univerzitete koji rade vrlo kvalitetno prema nevjerovatno dobrim standardima, ali imamo i univerzitete koji su prvenstveno počeli raditi zbog političke podrške”, kazala je.

Nema registra diploma, ali ima registara zaposlenih

Na pitanje postoji li objavljen registar osoba koje su stekle diplome na univerzitetima o kojima se govorilo, Mahmutović je odgovorila da takav registar ne postoji.

Mujdanović je, međutim, ukazao na registar zaposlenih u Brčko Distriktu, koji je, kako je rekao, lično analizirao.

“Lično sam vršio analizu tog registra i stotine su ljudi sa ovih univerziteta koje pominjemo, pa čak i ovaj univerzitet Privredna akademija koji još nije akreditiran. Dakle, u periodu do 2022. godine kada oni nisu dobili akreditaciju, zaposleno je više stotina ljudi u javnom sektoru Brčko Distrikta, čime se krši direktno Okvirni zakon o visokom obrazovanju Bosne i Hercegovine”, rekao je Mujdanović.

Medicinske diplome i zdravstvene ustanove

Poseban dio saslušanja odnosio se na medicinske fakultete i zdravstveni kadar. Borenović je pitao o studijskim programima medicine, biomedicine i zdravstva, a Mahmutović je pojasnila da, prema izjavi ministra obrazovanja Tuzlanskog kantona, Kallos nije imao licencu za rad tih studijskih programa u trenutku kada je odlučeno da mu se oduzme licenca za rad.

Na pitanje o tome gdje rade kadrovi sa takvih univerziteta, Mahmutović je navela da ne raspolaže potpunim podacima, ali da postoje informacije da rade u zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj. Dodala je da se za preciznije podatke o 18 ljekara treba obratiti predsjedniku sindikata ljekara u RS-u.

Agencija daje akreditaciju, ali ne prati kvalitet rada?

U dijelu saslušanja otvoreno je i pitanje nadležnosti Agencije za razvoj visokog obrazovanja. Mahmutović tvrdi da Agencija na sva pitanja o kvalitetu rada univerziteta odgovornost prebacuje na lokalna ministarstva.

“Nisu bili zainteresovani nikada da razgovaraju na temu. Sve što se ticalo kvalitete rada, bilo čega, prebacivali su na lokalne obrazovne institucije”, rekla je.

Borenović je ocijenio da je neobično da institucija koja daje akreditaciju i radi evaluaciju nema informacije ili interes da prati daljnji rad takvih ustanova.

Goražde i diplome “mailom”

Predsjedavajući Komisije pitao je i za saznanja o Internacionalnom univerzitetu u Goraždu i navodima o lažnoj nastavi za studente iz Italije. Mahmutović je u odgovoru podsjetila na nedavno hapšenje predsjedavajućeg Gradskog vijeća Živinice, navodeći da se jedan dio istrage odnosi upravo na diplome sa tog univerziteta.

“Naručivao ih je kao sa Temua, ako je vjerovati trenutno podacima iz istrage. Dakle, putem e-maila je slao podatke i naručivao te diplome”, rekla je Mahmutović.

Dodala je da je Internacionalni univerzitet u Goraždu imao rješenje o uslovnoj akreditaciji na dvije godine, od 2021. do 2023, te naglasila da je i takav rad bio omogućen odlukama domaćih institucija.

Koliko privatnih medicinskih ustanova postoji?

Na pitanje Nenada Grkovića koliko u BiH ima privatnih fakulteta koji se bave medicinskim naukama, Mahmutović je navela više primjera: Goražde, Kallos, Evropski univerzitet u Brčko Distriktu, Privrednu akademiju, te određene ustanove u Republici Srpskoj i Bihaću. Naglasila je da vjerovatno nije navela sve.

Kada je riječ o Privrednoj akademiji, upozorila je da se želi obrazovati medicinski kadar u okviru objekta u kojem se, kako tvrdi, nalaze autoškola, univerzitet i poliklinika.

Mujdanović je dodao da se u promociju tih studija ulaže veliki marketing, uključujući reklame sa popustima za upis medicine i zdravstvenih nauka.

“Ono što smo kolegica i ja uvidjeli generalno, što je poveznica za sve ove privatne univerzitete o kojima pričamo, je čisti biznis. Ništa drugo”, rekao je Mujdanović.

“Vrlo svjesni” studenata i roditelja

Grković je pitao da li su studenti takvih fakulteta svjesni težine profesija za koje se obrazuju, posebno kada je riječ o medicini. Mahmutović je odgovorila da jesu.

“Vrlo svjesni, da se razumijemo”, rekla je, dodajući da su nakon objave jednog njenog teksta ljudi iz zdravstvenog sistema pitali šta će dalje biti s njihovim diplomama. Navela je i da su roditelji, uključujući i ozbiljne ljekare, tražili prečice za obrazovanje svoje djece.

Kao primjer je navela bivšeg direktora UKC Tuzla.

“Direktor Univerzitetskog kliničkog centra bivši gospodin Alen Husić doktorirao je vrlo brzo na Evropskom univerzitetu Kalos kako bi ispunio uslove da ga imenuju za direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli”, rekla je Mahmutović.

Dodala je i da dio studenata dolazi iz manjih sredina, privučen smjerovima koje ne mogu upisati na javnim univerzitetima ili zbog finansijskih razloga, ali da ima i mnogo imućnih porodica koje takve ustanove koriste kao alternativu nakon neuspjeha na javnim univerzitetima.

Mujdanović: U Brčkom već imaju problem s takvim kadrovima

Mujdanović je upozorio da su mu pojedini ljekari iz javne zdravstvene ustanove u Brčkom rekli da već imaju probleme sa kadrovima koji dolaze sa privatnih univerziteta.

“Dolaze im ljudi koji nemaju srednju medicinsku školu završenu i steknu diplome na tim medicinskim, odnosno zdravstvenim naukama i dođu totalno neuki, bez ikakvog elementarnog poznavanja medicine”, rekao je.

Dodao je da su mu stručnjaci iz medicine koji rade van BiH rekli da privatni medicinski fakultet može postojati samo ako iza njega stoji osoba besprijekorne biografije, što, kako je rekao, u ovom slučaju nije ni blizu.

Begić: Zastarjeli zakon i “pranje diploma”

Član Komisije Zlatan Begić rekao je da je Okvirni zakon o visokom obrazovanju zastario i da je potrebna njegova izmjena. Kao mogući pravac naveo je praksu iz zemalja visokog nivoa vladavine prava, gdje, kako je rekao, pravni, pedagoški i medicinski fakulteti ne mogu biti privatni.

Govorio je i o onome što je nazvao pokušajem “pranja diploma”, kada se sa diplomom privatnog fakulteta pokušava upisati drugi ili treći ciklus studija na državnim univerzitetima. Prema njegovim riječima, na fakultetu sa kojeg dolazi takve osobe se smatraju nedovoljno kvalifikovanim za upis na više cikluse studija.

“Pranje biografije”, ubacio je Borenović, na šta je Begić potvrdno odgovorio.

Begić je rekao i da u BiH postoje kvalitetni državni univerziteti i kadrovi koji mogu raditi bilo gdje u svijetu, te da ih ne treba stavljati u istu ravan sa ustanovama o kojima se govorilo na saslušanju.

Emrić: Politička sprega i kupovina diploma

Jasmin Emrić zahvalio je novinarima na spremnosti da svjedoče pred Komisijom i ocijenio da je riječ o ozbiljnom problemu političke sprege sa obrazovnim strukturama.

“Ozbiljan problem je ova politička sprega sa obrazovnim tim strukturama i ozbiljan je problem da u Upravnom odboru Agencije za razvoj visokog obrazovanja sjede profesori i doktori koji kreiraju ambijent za upravo ovakve privatne fakultete koji su rasadnici diploma koje se kupuju”, rekao je Emrić.

On je otvorio i pitanje odluke Vijeća ministara BiH iz 2024. godine, kojom su, kako je naveo, postupci provjere diploma zaposlenih u državnim institucijama ograničeni samo na sumnjive diplome, što je ocijenio latentnim zaustavljanjem šire provjere.

Mahmutović je u odgovoru rekla da se, dokle god su univerziteti formalno akreditirani, diplomama izdatim u tom periodu ne može osporiti vrijednost po postojećem okviru.

“Problem akreditacije, licenciranja rada, tu nam leže ključni problemi zašto imamo ovoliko ovih čudnih univerziteta i visokoškolskih ustanova na kojima se stiču diplome”, poručila je.

Novinari ne traže ličnu zaštitu, ali traže sistemsku zaštitu struke

Emrić je upozorio novinare da, kao prijavitelji korupcije, mogu tražiti zaštitu od Agencije za prevenciju korupcije. Mahmutović je rekla da se lično ne osjeća ugroženo, ali da je novinarskoj zajednici potrebna sistemska zaštita.

“Meni kao meni nije trenutno potrebna nikakva vrsta zaštite, ali novinarskoj struci jeste potrebna sistemska zaštita od različitih oblika pritisaka sa kojima se susreću”, rekla je.

Mujdanović je poručio da ni on ne osjeća ličnu ugroženost, ali je potvrdio da pritisci i pokušaji utjecaja postoje.

“Pokušaji pritisaka i prijetnji non-stop stižu. Evo, ja recimo sam imao poruku od vlasnika ovog jednog univerziteta Privredna akademija nakon što sam počeo čačkati tu temu gdje me pozvao na kafu, pa mu ovim putem poručujem da prestane sa time i svim drugim ljudima koji mi se na taj način javljaju ili pozivima, da ja na to ne odgovaram i da me niko neće ušutkati”, rekao je.

Borenović najavio nastavak saslušanja

Na kraju saslušanja Borenović je zahvalio novinarima i najavio nastavak javnog saslušanja nakon sjednice Predstavničkog doma, kada bi pred Komisiju trebali biti pozvani ključni ljudi iz Agencije za razvoj visokog obrazovanja, Ministarstva civilnih poslova i Agencije za zaštitu ličnih podataka.

Najavio je i da će Komisija zatražiti informacije od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH o dosadašnjim slučajevima koji se odnose na lažne diplome i nezakonitosti u visokom obrazovanju.

“Ako je stanje ovakvo u ovom obliku koje ste nam rekli u nekoliko primjera, onda mogu zamisliti kako je u cijelom društvu”, rekao je Borenović.

Nastavak saslušanja tako bi, prema najavama Komisije, trebao otvoriti direktna pitanja prema institucijama koje su davale akreditacije, tumačile nadležnosti i do sada nadzirale ili nisu nadzirale rad spornih visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad