Govor mržnje u javnom prostoru sve je učestaliji. Od demokratskog komuniciranja, naročito na internetu, još uvijek smo jako daleko. Netolerantnost često pokazuju i mladi. Da li je vrijeme za regulacije?

Ispoljavanje mržnje i isključivosti je na svakom koraku. Od riječi do djela – kratak je put, često se kaže. U stvarnosti i manifestuje, što su nedavne slike nereda na ulicama Mostara i pokazale. Mržnja i netrpeljivost šire se u komentarima na društvenim mrežama. Bilo koja tema povod je za uvrede na ličnom nivou.

“Procenat mrziteljskih komentara je 70-80% u odnosu na ove druge, jer velika masa šuti, smatraju da je to osnovni odgoj, i naprosto ne osjeća potrebu da komentariše takve stvari i zanemari ih i gubi osjećaj koliko su prostora prepustili mrziteljima. Ljudi uglavnom misle da nema potrebe da se spuštaju na taj nivo i da nema potrebe da to komentarišu”, pojašnjava nam Sehija Dedović, predsjednica Centra za edukaciju i istraživanje ‘Nahla’.

Zbog toga je realizovan projekat ‘Govor mržnje – kakve posljedice ostavlja’ u okviru kojeg su mladi evidentirali, a onda i prijavili čak 500 komentara. Mržnju najčešće šire i portali bez impresuma, a njih je prema jednom od istraživanja zapravo najviše.

Nepostojanje Zakona o transparentnosti vlasništva u medijima pokazuje svu nereguliranost online komunikacije. Stoga je pokrenuta inicijativa da se internet proglasi javnim prostorom.

“Da bi se na taj način mogli sankcionisati oni koji šire govor mržnje. Između ostalog, pet kantona je podržalo ovu inicijativu i u svoje zakone planiraju ugraditi ovako nešto. Zakoni su iz 2003., u nekim kantonima imamo iz 90ih. Rijetko tužioci pokreću postupke. Kleveta je regulisana, ali su iznosi limitirani do pet hiljada odštete”, navodi Irfan Čengić, zastupnik u Parlamentu FBiH.

Osim zakonske regulative, mnogo toga je potrebno učiniti kroz obrazovanje i edukaciju, smatraju predstavnici mladih.

“Već postoje predmeti u školama koji su pogodni da se ubace u njih dodatni kurilkulumi, dodatni časovi za medijsku pismenost. To bi moglo, recimo, biti na predmetu demokratija i ljudska prava. Dovoljno je da se proširi, jer je tema medijske pismenosti jako bitna”, mišljenja je Fuad Avdagić, iz Inicijative mladih za ljudska prava BiH.

Nizak nivo medijske pismenosti, nereguliranost, politička nestabilnost, rezultiraju dominacijom konfliktnog narativa. Vrijeme je, poručuju komunikolozi, da se prestane ignorirati govor mržnje jer za njega je šutnja i izostanak reakcije – najbolja hrana.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad