“Za stabilnost BiH razgovarati s Rusijom, a ne Dodikom, Čovićem i Izetbegovićem”

Vijesti 16. feb 202220:52 > 22:01 2 komentara
Vesna Pusić u Pressingu (N1)

"Rusija tehnički može pokrenuti rat u Ukrajini, ali se nadamo da se to neće dogoditi jer je ruska strana postigla ono što je željela - da ju se ponovno počne tretirati kao jednu od tri ravnopravne svjetske sile", kazala je nekadašnja šefica diplomatije Hrvatske Vesna Pusić.

Istakla je da tehnički onaj ko ima preko 100.000 vojnika na granici neke zemlje tehnički može početi svakog trenutka. Ipak, nada se da je “Rusi imaju pravo kada kažu da je sve to Zapadna propaganda”, ali da su “učinili sve da, ako žele, mogu započeti rat u Ukrajini svakog trenutka”.

“Svi se nadaju da je Putin, obzirom na njegovu karijeru i profesionalni profil, skloniji ovim hibridnim oblicima rata – cyber napadima i disrupciji različitih vrsta, nego vojnoj akciji. Istovremeno dok se bojimo rata i znamo iz nekadašnjeg vlastitog iskustva, kada su tako neke velike vojne snage bilo gdje, bilo kakav incident može rezultirati tragedijom. Ali se nadamo da se to neće dogoditi, odnosno da je za sada ruska strana postigla ono što je željela sa cijelom akcijom. Po mom mišljenju, željela je u prvom redu da ju se ponovno počne tretirati kao jednu od tri ravnopravne svjetske sile, ponovno uspostaviti komunikaciju i direktni razgovor sa Zapadom, u prvom redu Amerikom, a onda i nekim ključnim evropskim liderima. Ta komunikacija je postepeno prekinuta kad su nastupile sankcije, ali jedna od posljedica tih sankcija, koja je loša, je bila i gotovo potpuni prekid komunikacije i EU i Rusije, i SAD i Rusije, kroz formalne i pozadinske neformalne kanale koji su također vrlo važni”, kazala je Pusić u Pressingu.

“Rusiju nije pametno ignorirati”

Navela je kako se “neko vrijeme o Rusiji govorilo kao regionalnoj, a ne svjetskoj sili”.

“Rusija se može tako tretirati, ali je regija u kojoj je ta sila je cijela Evropa i dio Azije pa je to zaista značajna regija i u tom pogledu nije ni politički ni diplomatski pametno da se Rusiju ignorira. Njezino ponašanje na Balkanu i ekstremni potez oko Ukrajine je bio želja da se ona opet etablira kao neko ko je apsolutno nezaobilazan i u tome je uspjela”, kazala je Pusić.

Nekadašnji šef bh. diplomatije Zlatko Lagumdžija kazao je kako je prije 3-4 mjeseca izgledalo mnogo izvjesnije da će Rusija napasti Ukrajinu nego sada.

“Kada je se ovo krenulo, veliko je pitanje je li Moskva imala isti plan kao i danas, Zapadna alijansa nije djelovala tako odlučno ni jedinstveno kao sada. Mnogi kažu da su dvije adrese koje znaju hoće li Rusija krenuti ili ne – jedna dragi Bog, drugi Vladimir Putin. On je jedan do rijetkih ljudi na svijetu koji može pokrenuti toliku silu i vojsku a da nikoga ne pita, da samostalno donese takvu odluku”, kazao je Lagumdžija.

Zlatko Lagumdžija (N1)

Istakao je kako je Zapad pokazao čvrstinu i spremnost da brani u Ukrajini međunarodni poredak i demokratiju i da su se Ukrajinci presabrali i homogenizirali.

“I sada kada bi krenula ruska mašinerija, bez obzira što se radi o 148.000 vojnika, je premalo da bi se pokrio ukrajinski narod sa Zapadnom alijansom koja kaže ‘mi stojimo iza vas’. To je pobjeda na neki način razjedinjene Evrope i jednog razbijenog NATO-a”, kazao je Lagumdžija.

Pusić je navela kako su Ukrajinci spremni “žrtvovati” ulazak u NATO ukoliko budu morali birati između toga i ulaska u rat.

Pusić: Situaciju s Ukrajinom odvojiti od BiH

Istakla je i to kako situaciju s Ukrajinom treba odvojiti od BiH i naše regije jer je drugačija geopolitička situaicja.

“Realizacija plana poluautonomnih oblasti u Ukrajini je nešto o čemu je raspravljano i odlučeno, to je uobičajeni ruski modus operandi. To je napravila u Moldovi i Gruziji već”, navela je.

Lagumdžija dodaje kako je to apsolutno neprihvatljivo za Kijev.

“Prije možemo očekivati da ove dvije oblasti, koje su pod ruskom vlašću, postanu nezavisne nego da imaju male dvije Republike Srpske s pravom veta na način na koji to ima RS po Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu”, rekao je Lagumdžija.

“Dodik treba biti nervozan, a Čović supernervozan”

Smatra također da se ovo sve ne može porediti sa situacijom u BiH kako će ovo sve imati pozitivan efekat na ponašanje NATO-a i EU na Zapadnom Balkanu.

“Uozbiljit će se više na Dodikovo ponašanje i njegove secesionističke poteze, da će malo Dodika vratiti u realnost jer je sve vrijeme mislio da će Rusija, šta god on uradi, stati iza njega. Da sam na Dodikovom mjesti bio bih nervozan, a na Čovićevom supernervozan jer ovdje pokušavaju napraviti tri odvojena realiteta. Mogućnosti secesionista ovdje i tamo su mnogo različite, iako su metode iste. Ovdje ne mogu ništa, a tamo gdje je 150.000 vojnika opet ne mogu ništa. Dodiku je noćna mora ako se postavi 2.000 vojnika u Brčko”, rekao je Lagumdžija.

Za stabilnost BiH treba razgovarati s Rusijom

Pusić je istakla i to kako je Rusija važan destabilizator na Zapadnom Balkanu i da ima svoje igrače koje podržava u BiH, Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, ali da je cilj Rusije ovdje mnogo drugačiji nego u Ukrajini.

“Balkan je meki trbuh Evrope, okružen je Evropom. Svrha njihovog petljanja ovdje je naglašavanje njihove važnosti kao partnera u razgovorima i dogovorima sa Zapadom. Oni nemaju ambicija da na neki način prisvoje Balkan kao što imaju ambicije sa državama s kojima graniče. Nijedna jugoslovenska bivša republika nije bila u tom smislu u sferi ruskog interesa. Ali, obzirom da je geografski Balkan jedino mjesto na kojem mogu tako direktno djelovati, jer tih 6 država nisu članice EU i gdje je to zaista način detabiliziranja Evrope, drugog glavnog Zapadnog partnera, njihov cilj je to pokazivati da oni to mogu”, rekla je Pusić.

Istakla je kako bi za “stabilnost BiH prije razgovarala sa Rusijom nego sa Dodikom, Čovićem ili Izetbegovićem” i da te razgovore treba vršiti EU i ključn evropske zemlje.

“Dodika nema bez Rusa, nema se s njim o čemu razgovarati”, kazala je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare