Dautbegović: U BiH rastu anksioznost, iscrpljenost i psihosomatske tegobe, posebno kod mladih

Sve više se govori o mentalnom zdravlju

Dautbegović je istakla da je stanje u Bosni i Hercegovini slično onome u regionu i svijetu, te da će savremeni čovjek imati sve više izazova kada je riječ o psihološkom funkcionisanju.

"I u Bosni i Hercegovini, kao i svugdje u regiji pa i u svijetu, to je zapravo nešto što je izazov savremenog čovjeka i njegovog načina života. Rekla bih da ćemo imati sve više izazova i nekih faktora rizika kad je u pitanju psihološko funkcionisanje čovjeka", kazala je Dautbegović.

Kao razloge navela je ubrzan stil života i tehnološki napredak, koji dovode do preopterećenja, i kognitivnog i emocionalnog.

"Svi mi u našoj svakodnevici zaista teško se suočavamo s jednom preopterećenošću, poteškoćama, a negdje smo možda i prepušteni sami sebi", rekla je.

Dodala je da se u posljednje vrijeme u domaćem kontekstu sve više potencira govor o mentalnom zdravlju, što tumači i kao znak da ljudi u obrazovnom i radnom okruženju imaju potrebu da rješavaju poteškoće, educiraju se i informišu kako bi zaštitili vlastito mentalno zdravlje.

Visoki nivoi anksioznosti i depresivnih simptoma kod djece

Posebno se osvrnula na djecu i mlade, navodeći da i domaća istraživanja već godinama registruju zabrinjavajuće pokazatelje.

"Naše Ministarstvo obrazovanja već godinama unazad realizira istraživanja u kojima prati psihofizičko zdravlje djece i adolescenata. I kod nas su visoki nivoi anksioznosti, depresivnih simptoma i psihosomatskih simptoma, što ukazuje da je danas odrastanje popraćeno tim nekim neprijatnim emocionalnim stanjima", kazala je Dautbegović.

Istakla je da to ne znači automatski postavljanje kliničkih dijagnoza, ali ukazuje na povišenu anksioznost i depresivnu simptomatologiju koja može biti povezana s načinom života i širim društvenim kontekstom.

Transgeneracijska trauma i stalna neizvjesnost

Govoreći o uzrocima takvih stanja, Dautbegović je ukazala i na specifičnost bosanskohercegovačkog društva, u kojem su traume i nesigurnosti duboko prisutne i prenose se i na nove generacije.

"Nekad nismo ni svjesni nekih svojih strahova, a upravo transgeneracijski se prenesu i strahovi i neki obrasci ponašanja na nove generacije. Roditelj koji nije prevazišao i proradio neke svoje poteškoće sigurno će kao uzor i kroz način odgajanja svog djeteta tome doprinijeti", rekla je.

Dodala je da je domaći kontekst obilježen stalnim osjećajem nesigurnosti i neizvjesnosti.

"Više smo usmjereni na neko preživljavanje nego na značajan progres, slobodu i kreativnost. Uvijek smo na oprezu zbog svega onoga što se proteklih decenija dešavalo u ovom kontekstu i ljudi nose sa sobom traume i opterećenja", istakla je.

Društvene mreže i emocionalna preopterećenost

Na pitanje koliko su društvene mreže promijenile mentalno stanje djece i mladih, Dautbegović je pojasnila da digitalno okruženje ne djeluje samo kroz sadržaj, nego i kroz količinu informacija kojima su djeca i odrasli svakodnevno izloženi.

"Kada ste kognitivno preopterećeni, u jednom danu pogledate mnogo sadržaja, mnogo različitih priča u kojima bi se očekivalo da suosjećate i emocionalno reagujete. Ali kada ste preopterećeni, mozak se negdje zaštiti i može izgledati kao da ste postali apatični i manje empatični", kazala je.

Prema njenim riječima, takva preopterećenost može ostaviti ozbiljne posljedice na međuljudske odnose.

"Šteta je ta što negdje dehumanizira odnose, način na koji ljudi reaguju. Ljudi su sve više okrenuti sebi i manje su tu jedni za druge, manje je uživo kontakta", upozorila je.

Dodala je da bi posljedica mogla biti i to da djeca sutra neće moći autentično pokazivati empatiju i brigu u stvarnim, vršnjačkim odnosima, jer za to nisu imala dovoljno prilika.

Granice bez zabrana i sankcija

Govoreći o roditeljskim dilemama, posebno o situacijama kada je dijete stalno na telefonu, Dautbegović je kazala da je važno od početka postavljati strukturu, pravila i granice, ali ne kroz isključive zabrane i kazne.

"Važno je da se prvo educiraju roditelji, a onda poslije toga i djeca kako i na koji način upotrebljavati uređaje. Mi ne možemo to ignorisati. Ne možemo djeci ni oduzeti tehnologiju. Ono što možemo jeste vidjeti kako se prilagođavati tim izazovima i kako odgajati djecu, kako postavljati pravila i granice, a ne sankcije", rekla je.

Upozorila je da oduzimanje mobitela bez dubljeg razumijevanja problema najčešće proizvodi samo formalnu disciplinu, jer će djeca pronaći način da opet dođu do uređaja.

Da li je pomoć dostupna svima

Dautbegović smatra da se stvari u oblasti psihološke struke ipak pomjeraju nabolje u odnosu na period od prije dvadeset godina, kada je i sama počela raditi.

"Stvari se mijenjaju i mnogo su bolje nego prije dvadeset godina. Važno je da se ljudi ipak više ne plaše toliko stigme i da su spremniji potražiti stručnu podršku i pomoć", kazala je.

Ipak, naglasila je da dostupnost stručne podrške nije jednaka za sve, posebno u manjim gradovima i ruralnim sredinama, te da je potrebno strateški djelovati kako bi takva pomoć postala dostupnija širem krugu ljudi.

Škole, nastavnici i potreba za ranijom podrškom

Komentarišući slučajeve neprimjerenog ponašanja u školama, Dautbegović je istakla da je važno reagovati i poštovati postojeće protokole, ali i mnogo više ulagati u programe primarne prevencije.

"Sigurno u ovom momentu imamo i nastavnike i učenike i roditelje koji trebaju stručnu podršku i pomoć, koji prolaze kroz neke poteškoće, krize i izazove, a niko se ne bavi tim mentalnim zdravljem", rekla je.

Dodala je da u školama postoje stručne službe za djecu, ali da i nastavnici često ostaju bez adekvatne podrške.

"Važno je da malo više uključimo struku, psihologe koji će biti na raspolaganju prije nego što se problem desi. Jer kad se problem desi, onda već imamo mnogo kompleksniju i izazovniju situaciju", upozorila je.

Burnout, umor i signal da treba zastati

Govoreći o tome kako razlikovati svakodnevni umor od ozbiljnijeg psihičkog opterećenja, Dautbegović je rekla da ljudi često normaliziraju stres i iscrpljenost kao nešto što je sastavni dio života.

"Ono što mi radimo zapravo jeste da često normalizujemo taj stres i taj umor i da smo već to prihvatili kao nešto što je sastavni dio života naše svakodnevnice", navela je.

Prema njenim riječima, prvi signali često se prepoznaju kroz stalni umor, pad motivacije, nezainteresovanost i fiziološke simptome, odnosno psihosomatske pokazatelje da je osoba pod pritiskom.

"Ljudi koji su vrlo entuzijastični suočavaju se s padom motivacije, nezainteresovanošću, stalnim umorom. Osjetite čak i neke fiziološke simptome koji nam ukazuju da je važno možda da neke stvari mijenjate, reducirate", pojasnila je.

Traženje pomoći nije sramota

Na pitanje kako tražiti pomoć bez osjećaja srama, Dautbegović je naglasila da je upravo odgovornost i zrelost ono što bi trebalo voditi ljude ka stručnjacima.

"Karakteristika jedne odgovorne, zrele, emancipirane osobe je da potraži stručnu podršku i pomoć, da se na vrijeme pobrine jer je to korisno za nju, ali i za njeno okruženje", rekla je.

Ocijenila je da promocija psihologije i javni razgovori o mentalnom zdravlju doprinose smanjivanju stigme, ali da je i dalje potrebno raditi na tome da stručna podrška postane dostupna svima.

Sarajevski dani psihologije

Dautbegović je najavila da će u petak i subotu, 15. i 16. maja, biti održan deveti naučno-stručni skup "Sarajevski dani psihologije", koji organizira Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u saradnji sa Centrom za psihološka istraživanja, edukaciju i savjetovanje.

Kako je navela, skup će okupiti stručnjake i naučnike iz Bosne i Hercegovine, regije i šire međunarodne zajednice, a u fokusu će biti digitalna tehnologija, umjetna inteligencija u obrazovnom i radnom kontekstu, krizne situacije i psihosocijalna podrška, trauma, odrastanje i novi oblici nasilja.

"Nama je vrlo važan ovaj skup zato što negdje prosto jačamo struku na način da razmjenjujemo nova saznanja, razumijemo koje su aktuelne potrebe društva i savremenog čovjeka i radimo na jačanju međunarodnog umrežavanja struke", kazala je Dautbegović.

Dodala je da će ovogodišnje izdanje imati više od 30 različitih aktivnosti, među kojima su simpoziji, okrugli stolovi, radionice, usmena izlaganja i promocije knjiga, uz učešće oko 150 autora i koautora.

Mentalno zdravlje kao pitanje svakodnevice

Od djece koja odrastaju uz stalni pritisak i nesigurnost, do odraslih koji umor i stres predugo smatraju normalnim stanjem, mentalno zdravlje sve više postaje pitanje svakodnevice, a ne izdvojenog problema.

Kako je poručila Amela Dautbegović, važno je da ljudi osluškuju sebe, prepoznaju prve signale opterećenja i na vrijeme potraže podršku — ne kao znak slabosti, nego kao čin odgovornosti prema sebi i drugima.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad