Kako držati holesterol ‘pod kontrolom’ uz voće i povrće

Zdravlje 25. maj 202310:43
Pixabay

Samo 1 od 10 Amerikanaca jede dovoljno voća i povrća, koji su ključni put do dobrog zdravlja, a prema novoj studiji, postoji jasna korist ovog tipa ishrane za sve kojima je dijagnosticiran visok holesterol.

Istraživači su promatrali razine LDL-a ili lipoproteina niske gustoće – koji se često nazivaju “lošim” holesterolom jer nakupljanje može povećati rizik od moždanog udara i srčanih bolesti. Kod sudionika istraživanja razina LDL-a pala je za 10%, a ukupni holesterol za 7% kod onih koji slijede biljnu prehranu u poređenju s onima koji jedu i meso i biljke, pokazalo je istraživanje.

“To odgovara trećini učinka uzimanja lijekova za snižavanje holesterola kao što su statini, a rezultiralo bi smanjenjem rizika od kardiovaskularnih bolesti za 7% kod nekoga ko je održavao biljnu prehranu pet godina”, kazala je autorica studije Dr. Ruth Frikke-Schmidt, profesorica kliničke biohemije i glavna doktorica u Rigshospitalet u Kopenhagenu.

“Važno je da smo pronašli slične rezultate po kontinentima, dobi, različitim rasponima indeksa tjelesne mase i među ljudima različitog zdravstvenog stanja”, naglasila je Frikke-Schmidt, dodavši da ako ljudi počnu jesti vegetarijansku ili vegansku prehranu od rane dobi, potencijal za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti uzrokovanih začepljenim arterijama je značajan.

Analiza se temeljila na rezultatima 30 nasumičnih kliničkih ispitivanja, od kojih je više od 2300 objavljeno između 1982. i 2022. Te su studije istraživale utjecaj vegetarijanske ili veganske prehrane na sve vrste holesterola i apolipoproteina B (apoB), proteina u krvi koji se smatra dobrom mjerom toga koliko loših masnoća i holesterola ima u tijelu.

Meta-analiza je prva koja se posebno fokusira na učinak prehrane na koncentracije apoB, naglasili su autori. Rezultati su pokazali da je vegansko ili vegetarijansko ponašanje povezano sa smanjenjem razine apolipoproteina B od 14%.

“Ova velika analiza podupire ono što već znamo: da je uključivanje više biljne hrane u vašu prehranu dobro za vaše srce”, rekla je u izjavi Tracy Parker, viša dijetetičarka British Heart Foundationa u Birminghamu, koja nije sudjelovala u studiji.

Međutim, studija je također istaknula da bi utjecaj prehrane na holesterol mogao biti ograničen za ljude koji “naslijeđuju tendenciju da njihova jetra proizvodi previše holesterola, što znači da na visok holesterol snažnije utječu naši geni (DNK) nego naša prehrana, ističe Robert Storey, profesor kardiologije na Sveučilištu Sheffield u Ujedinjenom Kraljevstvu.

“Ovo objašnjava zašto su statini potrebni za blokiranje proizvodnje holesterola kod ljudi koji su pod većim rizikom od srčanog udara, moždanog udara ili drugih bolesti povezanih s nakupljanjem holesterola u krvnim žilama ili su već patili od njih”, rekao je Storey.

Liječenje statinima je superiornije u odnosu na biljnu prehranu u smanjenju razine masti i holesterola, rekla je Frikke-Schmidt u izjavi, dodajući kako ipak jedan režim ne isključuje drugi, a kombinacija statina s biljnom prehranom vjerojatno će imati sinergistički učinak, što će rezultirati još većim korisnim učinkom.

Savjeti stručnjaka o započinjanju biljne prehrane

Svako ko razmišlja o tome da postane vegetarijanac ili vegan trebao bi biti siguran da ima dobro isplaniran unos dovoljne količine željeza, joda, vitamina B12 i vitamina D, pojašnjava dijetetičar Duane Mellor, viši profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Aston u Birminghamu.

“Ako neko razmišlja o promjeni prehrane, može biti korisno razgovarati o tome sa zdravstvenim radnikom i možda dijetetičarom kako bi bila osmišljena tako da bude nutritivno adekvatna, da pomogne u rješavanju njihovih zdravstvenih problema i da idealno bude ugodna”, rekao je Mellor, koji nije bio uključen u studiju.

Osim toga, ljudi koji prijeđu na biljnu prehranu i dalje bi trebali voditi računa o vrsti hrane koju konzumiraju.

“Nisu sve biljne dijete jednake”, rekao je Aedin Cassidy, profesor i direktor interdisciplinarnog istraživanja na Institutu za globalnu sigurnost hrane na Queen's University u Belfastu.

Samo zdrava biljna prehrana, koju karakteriziraju voće, povrće i cjelovite žitarice, poboljšava zdravlje, dok druge biljne dijete koje uključuju rafinirane ugljikohidrate i prerađenu hranu s visokim udjelom masti, šećera i soli ne poboljšavaju, rekao je Cassidy, koji nije bio uključen u studiju. Takva hrana uključuje sve popularnije pomfrit i pržene krofne, kao i mnoge druge pekarske proizvode i slatkiše.

Ako ljudi imaju problema s prilagodbom na potpuni vegetarijanski ili veganski stil života, rekao je Parker, razmislite o isprobavanju mediteranske prehrane, koja se uglavnom fokusira na voće, povrće, mahunarke, cjelovite žitarice i ribu, s malo jaja i minimalno nemasnih mliječnih proizvoda, i vrlo malo mesa.

“Postoje brojni dokazi da ova vrsta prehrane može pomoći u smanjenju rizika od razvoja srčanih i krvožilnih bolesti poboljšanjem razine holesterola i krvnog tlaka, smanjenjem upale i kontrolom razine glukoze u krvi”, dodaje Parker.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad