Umjetnik Nalić ispričao za N1 kako je nastala slika o životu Edina Džeke

Porodična vertikala duga dva stoljeća

Nalić je pojasnio da je on "sin učiteljice i nastavnika likovne kulture, akademskog slikara“ te da odrasta u školskim klupama i ateljeu. Njegovi korijeni sežu do pradjeda, Huseina efendije Đozića, koji je prije gotovo dva stoljeća iz Srebrenice krenuo putem znanja prema Istanbulu.

"Husein efendija Đozić je moj čukun-čukun djed koji je završio jednu od prvih generacija svršenika medrese Kuršumlije, odnosno Gazi Husrev-begove medrese. Kao odabrani učenik poslan je na školovanje u Istanbul da studira za kadiju. Tada se pravo studiralo 12 godina – odlazite od kuće u internat i učite kako biti pravedan“, ispričao je Nalić.

Posebno je zanimljiva priča o povratku kadije u matičnu domovinu.

"Kada se kadija vraća, ne može ići u mjesto porijekla ili mjesto gdje se školovao, nego mora ići u neko mjesto gdje ga niko ne zna jer će tako biti pravedan. Tako su ga poslali u Nikšić, s kojim nemamo ništa. Njegova voštana figura sada stoji u Zemaljskom muzeju, u srebreničkoj sobi, gdje su prikazani sudija i dvojica koji se svađaju oko međe", kazao je Nalić.

Nakon službe u Nikšiću, efendija se vraća u Srebrenicu. Po njegovoj potomkinji Zakiri Ćozić, slikar je dobio ime Zekerijah, dok je njegov otac dobio ime Husein po pradjedu.

Nalić je ispričao i kako je njegov otac 1962. godine došao u Sarajevo da upiše medresu, ali je ipak završio Pedagošku akademiju kod velikih imena poput Ljube Laha i Hake Kulenovića, postavši akademski slikar.

1984. godina: Dženaza koja je odredila životni put

Zekerijah Nalić se prisjetio ključnog momenta iz 1984. godine kada ga je otac kao desetogodišnjaka doveo iz Podrinja u Sarajevo.

"Bila je dženaza tetke Samije Đozić u Carevoj džamiji. Sve vrijeme u putu otac mi priča kako je tetka otišla na bolji svijet. Dolazim u džamiju, susrećem se sa dženazom i virim kroz one šipke. Vidim šarene bosanske ćilime na sofama i tabut. Tu pada svo moje razočarenje, jer sam i ja tada bio pripreman za medresu. Tu se ruše svi moji snovi“, iskren je bio Nalić.

Decenijama kasnije, 2014. godine, Nalić je slučajno parkirao auto pored Careve džamije koja se tada renovirala.

"Vidio sam natpis – dozvoljen pristup samo određenim osobama. Malo sam se našalio komu je dozvoljen pristup, samo hodžama ili šta? Tog momenta se hvatam ponovo za te iste šipke i tu kreće taj moj ples koji me vraća u 1984. godinu. Tu pravim prvu izložbu", prisjetio se.

Sidranov citat i daske sa molitvenog dijela

Ovu priču Nalić je podijelio sa rahmetli akademikom Abdulahom Sidranom.

"Rekoh mu: 'Avdo, vidio sam, skidaju te stare daske u džamiji. Šta bi ta daska mogla progovoriti? Koliko je ljudi tu spuštalo glavu, plakalo, molilo, zahvaljivalo, tražilo? Koliko je energije upila, a čula je samo ona i neko gore'. Sidran je potklopio glavu na sto i rekao: 'Moj Naliću, ti si mene zakovao, ja još uvijek visim na onoj gredi od te tvoje priče'. On mi je tada rekao: 'Vrati šare ćilima'.“

Tako je Nalić počeo oslikavati šare iz stare džamije na daskama koje su godinama upijale molitve i energiju vjernika.

Tokom razgovora Nalić je spomenuo i ciklus "Sarajevsko ogledalo“, predstavljen u Bošnjačkom institutu. Nalić je za taj ciklus koristio šindru sa Vratničkih i Višegradskih kapija.

"Majstori su to bacali, a narod kupio da loži jer 'gori k’o ludo'. Mene je taj srebreni kolorit šindre asocirao na ogledala. Sarajevo se ogleda od te vratničke šindre, od tih krovova, a ja sam samo slučajni prolaznik koji je podebljao konture koje su već bile tu“, pojasnio je umjetnik.

Slika za Edina Džeku: Simbolika na štriku

Nalić je ispričao i priču o slici koju je izradio za 40. rođendan Edina Džeke, na molbu njegove sestre.

"Željela je pokloniti nešto intimno. Dedo je bio na Alifakovcu, volio je čitati 'Oslobođenje' i bio je vatreni navijač Željezničara, što je paradoksalno za taj dio Starog Grada gdje su uglavnom pitari“, rekao je Nalić te dodao:

"Vjerovatno ima ta nekakva energija jer je pored Džeke vjerovatno bilo još puno talentovanih dječaka koji su bili u njegovo vrijeme, ali je taj cvijet neko ubrao i odabrao ga."

Zatim nam je pojasnio da se na slici nalazi štrik koji simbolizuje brojeve koje je Džeko nosio na dresovima tokom karijere.

"Štrik na toj slici simbolizuje sve njegove brojeve sa dresova koje je nosio tokom karijere i pokušao sam ga uklopiti da ne odudara. A onaj sat koji visi gore simbolizuje zvijezdu. Svi smo mi rođeni pod jednom zvijezdom, a na tom satu je tačno vrijeme kada je Džeko rođen – u 2 sata i 12 minuta. Ja sam tu zvijezdu pretvorio upravo u taj sat i to je ta simbolika. Satisfakcija mi je što je Džeko na svojoj stranici objavio tu sliku“, istakao je slikar.

Likovna pedagogija kao prozor u dječiju dušu

Kao likovni pedagog, Nalić je naglasio važnost komunikacije s djecom. Ispričao je potresnu anegdotu o dječaku iz petog razreda koji je na temu "Moja porodica“ nacrtao kuću s rešetkama i otvorenim prozorima:

"Na prozoru je bio ženski lik koji drži tepsiju s pitom, a dječak je napisao: 'Momci, ručak je gotov'. Psihologinja u školi je zaplakala jer je tom dječaku porodica u haosu, majka je otišla i odvela brata. Dječak je taj dan u školi obio katanac kuhinje, ali nije ukrao novac, nego krofnu jer je bio gladan. Ta krila prozora na slici su bile ruke – on želi da se uđe u tu kuću, a u nju se ne ulazi. Sve svoje želje on je stavio na tu sliku."

Nalić, koji je magistrirao na temu uloge likovnih umjetnosti u sprečavanju maloljetničke delinkvencije, upozorio je na problem digitalnog doba:

"Ova četiri prsta ruke će zakržljati djeci jer nema držanja, samo rade ova dva prsta. Art terapija i kreativni rad su vrlo važni segmenti života.“

Zaključio je porukom da je društvu potrebno više ljubavi i radosnih vijesti:

"Dovoljna je jedna iskra da sve obasja. Pogledajte reprezentaciju BiH i plasman koji nas je sve opčinio. To nam je potrebno – ljubavi i raspoloženja.“

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad