U Beogradu proslava 125. godišnjice Andrićevog rođenja

Regija 09. okt 201714:39 > 14:47
Anadolija

Povodom 125. godišnjice rođenja pisca Ive Andrića u Beogradu će u petak biti održana svečana akademija, a u decembru naučni skup na kome će govoriti mladi stručnjaci iz centara u kojima se izučava srpski jezik i književnost u regionu, najavljeno je danas na konferenciji u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti (SANU).

Akademik Miro Vuksanović rekao je da je Andrić srpski i svjetski pisac koji je preveden na 49 jezika i ocijenio da su zahvaljujući Andriću srpska književnost i jezik prisutni u svijetu.

“Dosta je nobelovaca koji su zaboravljeni, za razliku od njih Andrić se šest decenija održava u svjetskoj javnosti”, rekao je Vuksanović.

Povodom godišnjice Andrićevog rođenja sutra će u Zadužbini Ive Andrića Jeleni Lengold biti uručena Andrićeva nagrada za knjigu pripovjedaka “Raščarani svet” i biće predstavljen godišnjak “Sveske”, dok će u četvrtak u SANU biti održan naučni skup “Delo Ive Andrića” sa 42 učesnika.

Svečana akademija biće održana u petak od 19 sati u Narodnom pozorištu, na mjestu gdje je Andrić posljednji put govorio svoja djela, zajedno sa Vaskom Popom, Brankom Ćopićem i Milošem Crnjanskim.

Pozdravnu riječ na akademiji održaće predsjednik SANU Vladimir Kostić, a o Andriću će govoriti i akademici Matija Bećković, Dušan Kovačević, Goran Petrović, Milosav Tešić, a biće pročitani Andrićevi tekstovi i razmišljanja o tvorcu srpske azbuke Vuku Stefanoviću Karadžiću, pjesniku Jovanu Jovanoviću Zmaju, Jovanu Dučiću i Jovanu Skerliću.

Akademik Miro Vuskanović ocijenio je da će skup na kojem će 13. i 14. decembra govoriti mladi stručnjaci iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine biti kruna obilježavanja godišnjice.

“Cilj skupa nije da utvrđujemo čijoj književnosti pripada, poštujemo njegovo opredjeljenje i djelo, i govorimo o Andriću kao o srpskom književniku”, rekao je Vuksanović.

On je kazao da bi uskoro trebalo da bude objavljeno i kritičko izdanje za pet knjiga pripovjedaka Ive Andrića napisanih od 1924. do 1960. godine.

“Kritičko izdanje se radi kako bi se istražila i prikazala istorija nečijeg rada, od prve skice, rukopisa … preko prvog izdanja, da se uporede razlike u tekstu, uključujući i slovne greške, da bi se došlo do kanonskog izdanja”, objasnio je Vuksanović.

Ivo Andrić jedini je dobitnik Nobelove nagrade za književnost sa bivšeg jugoslovenskog prostora. Nagrada mu je 1961. dodijeljena “za epsku snagu sa kojom je nalazio teme i oslikavao ljudske sudbine izvučene iz istorije njegove zemlje”, za knjigu “Na Drini ćuprija”.

U Srpsku kraljevsku akademiju primljen je s 34 godine na prijedlog akademika Slobodana Jovanovića i Bogdana Popovića.

U SANU, gdje je 1961. godine proslavljena Nobelova nagrada koja je pripala Andriću, danas se čuvaju njegovi rukopisi.

Andrić je rođen u Travniku, djetinjstvo je proveo u Višegradu, a gimnaziju završio u Sarajevu. Studirao je filozofiju – Odjsek za slovenske književnosti i istoriju u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu. Doktorsku disertaciju “Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine” odbranio je na Univerzitetu u Gracu 1924. godine.

U književnost je ušao pjesmama u prozi “U sumrak” i “Blaga i dobra mesečina” objavljenim u Bosanskoj vili 1911. godine, a neka od njegovih najpoznatijih djela su “Na Drini ćuprija”, “Travnička hronika”, “Prokleta avlija”, “Gospođica”, “Ex ponto”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.