Zašto Fond za osiguranje depozita krije podatke od građana?

Vijesti 20. jun 201616:50 > 17:27
N1

U Bosni i Hercegovini je poslovna tajna podatak o tome koliko je novca ostalo u Fondu za osiguranje depozita. Upućeni kažu da je nakon likvidacije Bobar banke te Banke Srpske, u ovom fondu ostalo nedovoljno novca u slučaju novog bankarskog kraha.

U tom slučaju sav teret isplate depozita pao bi na državni budžet. Fond iz kojeg se klijentima propalih banaka isplaćuju depoziti je ugrožen, saznaje N1.

Službene podatke je o tome nemoguće dobiti, jer ih krije Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine. Ova Agencija N1 nije dostavila podataka o tome koliko je u Fondu ostalo novca nakon kraha dvije banke u Republici Srpskoj.

Postupajući po pomenutom zahtjevu utvrđeno je da informacija o visini Fonda za osiguraje depozita predstavlja poslovnu tajnu u smisli Zakona o osiguranju depozita BiH i Vodiča o pristupu informacijama Agencija za osiguranje depozita BiH“, stoji u odgovoru.

Zašto se kriju podaci o Fonadu za osiguranje depozita poznato je samo ljudima u Agenciji, i onima koji su im omogućili da tako rade. Agencija nije privatna firma ili Obavještajno-sigurnosna agencija, pa da posjeduje poslovne i državne tajno. Zašto bi im onda građani vjerovali da imaju dovoljno novca, kako tvrde.

A u odgovoru na naš dopis uvjeravaju da imaju dovoljno novca u slučaju kraha još jedne banke. Tvrde i da su do sada naplatili oko 80 posto iznosa po osnovu subrogacije od Bobar banke.

Agencija za osiguranje depozita u svom Fondu ima dovoljno novca i za eventualne naredne slučajeve te je uvijek spremna za ispuni svoju zakonsku dužnost“, stoji u odgovoru.

U daljem tekstu navode da psotoji mogućnost kreditnog zaduženja Agencije. Ova institucija je do sada deponentima propale Bobar banke isplatila 85 miliona maraka, i ostala dužna da isplati još milion i 400 hiljada. U slučaju Banke Srpske do 14. juna isplaćeno je 47 miliona, a treba da isplati još više od osam miliona. Ako se ostvare procjene da će u likvidaciju i Pavlović banka, to bi mogao postati teret za Fond od još 93 mliona maraka.

Naravno da je to strašan udar na akumuliran fond, naravno da vodi u pitanje opstanak ovog mehanizma. Šta će se desiti ako ode još jedna banka u likvidaciju, i kao počne izvlačiti novac iz Fonda. To znači da neće biti dovoljno novca i da će to neko morati da na kraju isplaćuje“, rekao je Adis Arapović iz CCI.

Agencija za osiguranje depozita od osnivanja 2002. godine do kraja 2015. skupila je u Fond za isplatu depozita 280 miliona maraka. Samo u slučaju likvidacije dvije banke u Republici Srpskoj oko 140 miliona maraka.

U slučaju likvidacije i treće, Pavlović banke, Fond bi mogao biti na korak do bankrota. Kada bi se to dogodilo, sav teret isplate depozita pao bi na državni budžet.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenihmreža Twitter | Facebook.