Nakon razrješenja mostarskog problema, na dnevni red dolazi i pitanje izmjena Izbornog zakona. Bakir Izetbegović poručuje da neće biti ustupaka Draganu Čoviću. Čelnik HDZ-a očekuje dogovor kroz idućih nekoliko mjeseci. Istodobno, izborna reforma postaje tema razgovora na najvišim razinama. Za to su pitanje zainteresirani i američki dužnosnici, ali i veleposlanici zapadnih zemalja. Ipak, još nije sasvim jasno hoće li ta reforma najprije ići u smjeru sprečavanja izbornih mahinacija, ili rješavanja legimnog predstavljanja naroda.

Pobjednik ili gubitnik? Najčešće se u tim kategorijama raspravlja kada se govori o neophodnim izmjenama Izbornog zakona. Borba Izetbegović – Čović nastavlja se do daljnjeg, ali uz nove poruke. Izborna reforma tema i razgovora čelnika SDA i Matthewa Palmera, zamjenika pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država i specijalni izaslanik State Depatrmenta za Balkan. Što se događa iz kulisa niko ne otrkiva. Izborni zakon trebao je biti tema i parlamentarnog kolegija, ali sjednica nije održana. A pojedini članovi, nisu bili raspoloženi za komentar.

“Samo malo budite pristojni, idem na obveze”, kazala je Borjana Krišto, predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH

A obveza je mnogo, djela, često, malo. Poruka, s druge strane, na pretek.

“Ideja je da to bude sve završeno u petom mjesecu, ili šestom najdalje, u Parlamentarnoj skupštini BiH”, rekao je Dragan Čović, lider HDZ-a.

Bakir Izetbegović je naveo da ne mogu pričati o izmjenama zakona, i izmjenama Ustava, a ne poštovati Ustav i zakon.

“A to znači popuniti Ustavni sud, krenuti u formiranje federalne razine vlasti, a onda ići u izmjene”, dodao je.

Predsjedištvo BiH – vječito sjecište političko-etničkih interesa. Višestruka pobjeda Željka Komšića, pomrsila je računa HDZ-u, pa je Dragan Čović intenzivirao ofanzivu ka uspostavi takvog izbornog sistema, koji bi omogućio legitmno predstavljanja Hrvata.

No, prepreka je mnogo. Ustupaka neće biti, jasan je Bakir Izetbegović. Ali, da se nešto ipak događa, nagovještava Asim Sarajlić, delegat Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

“Dosad je to pokazalo, političkim dogovorom koji smo imali prilike vidjeti. I napadan je. Zašto američki ambasador ili predstavnik Europske komisije večeraju samo sa Draganom Čovićem ili Bakirom Izetbegovićem. I imali smo produkt toga sporazuma, da su konačno održani izbori u Mostaru”, rekao je Sarajlić.

Upravo dogovor o Mostaru, kao dobar temelj, pominje i šef Delegacije Europske unije u BiH.

Može li se uspjeh ponoviti, ali na višoj razini, nije sasvim izvjesno. Dosadašnji pokušaju završili su krahom. Poput prijedloga hrvatske strane o izbornim modelima kojim bi glas Hrvata iz Sarajeva, vrijedio manje od glasa Hrvata iz Širokog Brijega. Izbor dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije u parlamentu, također je jedna od opcija, ali ni to rješenje još niko nije parafirao. Jedno od riješenja nudi i politički analitičar Žarko Papić.

“Zašto ne bi povećali, govorim o nivou države, značajno broj članova Vijeća naroda, a zatim omogućili, na primjer, Klubu Hrvata da može, ukoliko procijeni da jedan član Predsjednštva koji je iz njehovog reda izabran ne odgovara interesima hrvatskog naroda – da se onda može otvoriti postupak opoziva ili bilo čega drugog”, istaknuo je Papić.

Uz prvoklasko političko pitanje izmjene Izbornog zakona, ali i Ustava – prilično su glasni i oni koji zastupaju hitnu izmjenu, ali u smislu onemogućavanja izbornih malverzacija. Na to su opet zajednički ukazali ambasadori zemalja Unije, SAD-a i OSCE.