U zadnje vrijeme su sve češći naslovi o nasilju nad ženama, pa tako i žene koje su skupile hrabrost izaći u javnost sa proživljenim činjenicama. U nekim domovima nasilje spada u osnovni odlomak odgojno obrazovne knjige.
Jedna svima draga rečenica glasi “šipka je iz raja”, kao naznaka da će djetetu “u glavu” brže ući poznati degenek nego riječi. Zatim “ko se bije taj se voli” , izreka koju često roditelji koriste u svrhu pomirenja djece. Uče li se nesvjesno djevojčice u budućem životu da, pri bilo kakvom obliku nasilja, prvo na šta pomisle je ljubav ?
“Ko te kamenom, ti ga hljebom” također jedna odgojna sintagma usmjerena na uzvraćanje počinjenog nasilja.
Nasilje u braku
O uzrečicama te općenito o nasilju u braku smo razgovarali sa primarijus dr. Lamija Duranović, specijalista neuropsihijatar, šefica odjela neurologije i psihijatrije KB “Dr. S. Mujić” Mostar, koja se dotakla “od sad pa dovijeka” koju pojašnjava kao kulturološki tradicionalni aspekt poimanja braka kao institucije što se u modernom vremenu drastično promijenilo. “Brojni su razlozi za nasilje., Svaki odnos ovisi o strukturi ličnosti onih koji u njemu sudjeluju. Pa tako i brak.
U kontekstu pitanja, postoje vrste ličnosti koje npr. ovise o drugoj osobi, zatim one koje “vole” biti u potčinjenom položaju u ulozi žrtve. Postoje obrasci ponašanja koje smo naučili i usvojili u ranom djetinjstvu po modelu svojih roditelja ili ljudi u najbližoj okolini. Postoje i oni koji imaju odgovarajuće psihijatrijske dijagnoze…” nastavlja prim. Dr. Duranović. “Na kraju, činjenica je da u svakom braku postoje trzavice, situacije u kojima poželimo otići, kao i to da malo adrenalina nije naodmet (šaljiva konotacija).. Ipak nikakav fizički nasrtaj na drugu osobu ne može se ni u kom kontekstu staviti pod naziv ‘ljubav'“…
Profil nasilnika
Često je slika nasilnika definisana kao mračna osoba sa odbojnom aurom, te bi se reklo da društvo može prepoznati takve u svom okruženju. Na pitanje o profilu nasilnika odgovara nam psiholog Belma Bijedić Bešo:
“Nasilnik ili nasilna osoba koja bude krivično procesiurana i osuđena za krivično djelo nasilje u porodici je samo jedan manji posototak nasilnika koji budu otkriveni i procesuirani, dok većina nasilnika ostane neotkrivena tj. neprijavljena od strane žrtve. Osuđeni nasilnik je najčešće osuđen za nasilje fizičkog karaktera nad suprugom, djecom ili roditeljima, a drugo po redu je seksualno nasilje koje je u vidu silovanja, bludnih radnji, pedofilije i incestnih radnji. Pored ovih oblika nasilja postoje emocionalno i psihološko kao i finansijsko ali njih je teže dokazati i pravno osvjetliti pa ostaju neotkriveni u društvu iako su itekako prisutni u životima žrtava.
Nasilnik koji izdržava kaznu zatvora za počinjeno krivično djelo Nasilje u porodici je po profilu ličnosti uobičajno introvertna ličnost koja se ne ističe u socijalnim kontaktima, osoba koja ima dosta nakupljenog bijesa i agresije i koja ima nizak prag tolerancije ali samo sa bliskim osobama a to su najčešće članovi porodice. Na članove porodice bez zadrške i vrlo burno i agresivno izliju bijes i agresivnost, dok su u stanju u širim socijalnim krugovima trpiti pa čak bez ikakve reakcije podnijeti bilo kakve prijetnje, vrijeđanja ili provokacije, te tako akumuliraju veće količina bijesa koje istresu na svoje , a to su najčešće supruga – kao direktna žrtva i djeca – kao sekundarne žrtve traume i torture. Nasilnik je, po profilu, često osoba koja ima lošu sliku o sebi, sa niskim samopouzdanjem, neposjedovanjem ličnih unutarnjih kvaliteta.
Pored toga, to su osobe koje imaju problem da se suoče sa svojim slabostima, nerijetko su kukavice u pitanju. Ovisnička struktura ličnosti (posebno ovisnost o alkoholu) je prisutna u psihološkom profilu nasilnika. Kroz alkohol nasilnik dobiva lažnu hrabrost koja mu je potrebna za nošenje sa svakodnevnim odgovornostima i obavezama. Zatim, alkohol maskira lošu sliku o sebi koju nasilnik ima ali utiče i na kontrolne mehanizme ličnosti tj. slabi ih, pa tako pod dejstvom alkohola naslinik lakše čini nasilje.”
Za kraj psihologinja Bijedić Bešo dodaje da nasilnici u socijalnim kontaktima, društvu i okruženju pa i tokom izdržavanja kazne zatvora, pokazuju najčešće socijalno poželjno ponašanje i uspijevaju da se kontrolišu i ponašaju prihvatljivo ili čak do te mjere pokazuju istančane i lijepe manire ponašanja, tako da bi okolina stekla iskrivljeno sliku o njemu, tj. da nikad ne bi pomislili da on može povisiti ton na nekog a kamoli istući svog životnog partnera.
“Da li je vrijeme mijenjati uzrečice?”
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!