Moćno 'oružje' u rukama Irana: Teheran se okreće jednoj od skrivenih arterija u globalnoj ekonomiji - podmorskim kablovima

Islamska Republika želi naplatiti najvećim svjetskim tehnološkim kompanijama korištenje podmorskih internet kablova postavljenih ispod Hormuškog moreuza, a državni mediji su nejasno zaprijetili da bi promet mogao biti prekinut ako firme ne plate. Zakonodavci u Teheranu su prošle sedmice raspravljali o planu koji bi mogao biti usmjeren na podmorske kablove koji povezuju arapske zemlje s Evropom i Azijom.

"Uvest ćemo naknade za internet kablove", izjavio je prošle sedmice na X glasnogovornik iranske vojske Ebrahim Zolfaghari . Mediji povezani s Iranskom revolucionarnom gardom rekli su da će Teheranov plan za izvlačenje prihoda iz moreuza zahtijevati od kompanija poput Googlea, Microsofta, Mete i Amazona da se pridržavaju iranskog zakona, dok će kompanije za podmorske kablove morati plaćati naknade za licencu za prolaz kabla, a prava na popravku i održavanje bit će data isključivo iranskim firmama.

Neke od ovih kompanija su investirale u kablove koji prolaze kroz Hormuški moreuz i Perzijski zaljev, ali nije jasno da li ti kablovi prelaze iranske vode.

Također nije jasno kako bi režim mogao prisiliti tehnološke gigante da se pridržavaju propisa, s obzirom na to da im je zbog strogih američkih sankcija zabranjeno vršenje plaćanja Iranu; kao rezultat toga, same kompanije mogu iranske izjave smatrati poziranjem, a ne ozbiljnom politikom.

Ipak, medijske kuće povezane s državom izdale su prikrivene prijetnje upozoravajući na oštećenje kablova koje bi moglo utjecati na neke od triliona dolara globalnog prijenosa podataka i utjecati na svjetsku internetsku povezanost.

CNN je kontaktirao kompanije spomenute u iranskom izvještaju.

Kako rastu strahovi da bi se rat mogao nastaviti nakon povratka američkog predsjednika Donalda Trumpa iz Kine, Iran sve više signalizira da ima moćne alate na raspolaganju izvan vojne sile. Ovaj potez naglašava značaj Hormuškog moreuza izvan izvoza energije, jer Teheran nastoji pretvoriti svoj geografski utjecaj u dugoročnu ekonomsku i stratešku moć.

Podmorski kablovi čine okosnicu globalne povezanosti , prenoseći veliku većinu svjetskog internet i podatkovnog prometa. Napad na njih bi uticao na mnogo više od same brzine interneta, prijeteći svemu, od bankarskih sistema, vojnih komunikacija i infrastrukture AI clouda do rada na daljinu, online igara i streaming servisa.

Iranske prijetnje dio su strategije demonstracije njihovog utjecaja nad Hormuškim moreuzom i osiguranja opstanka režima, što je ključni cilj Islamske Republike u ovom ratu, rekla je Dina Esfandiary, voditeljica za Bliski istok u Bloomberg Economicsu.

"Cilj je nametnuti tako visoku cijenu globalnoj ekonomiji da se niko više neće usuditi napasti Iran", rekla je.

'Kaskadna digitalna katastrofa'

Nekoliko glavnih interkontinentalnih podmorskih kablova prolazi kroz Hormuški moreuz. Zbog dugogodišnjih sigurnosnih rizika s Iranom, međunarodni operateri namjerno izbjegavaju iranske vode, umjesto toga grupirajući većinu kablova u uskom pojasu duž omanske strane plovnog puta, rekao je Mostafa Ahmed, viši istraživač u Istraživačkom centru Habtoor sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji je objavio rad o posljedicama napada velikih razmjera na podmorničku komunikacijsku infrastrukturu u Zaljevu.

Međutim, dva od tih kablova, Falcon i Gulf Bridge International (GBI), prolaze kroz iranske teritorijalne vode, rekao je Alan Mauldin, direktor istraživanja u TeleGeographyju, istraživačkoj firmi za telekomunikacije.

Iran nije eksplicitno rekao da će sabotirati depeše, ali je više puta, putem zvaničnika, zakonodavaca i državnih medija, izjavio da namjerava kazniti saveznike Washingtona u regiji. Čini se da je to najnovija tehnika asimetričnog ratovanja koju je režim osmislio za napad na svoje susjede.

Naoružani borbenim roniocima, malim podmornicama i podvodnim dronovima, Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) predstavlja rizik za podvodne kablove, rekao je Ahmed, dodajući da bi svaki napad mogao izazvati kaskadu "digitalne katastrofe" na nekoliko kontinenata.

Iranski susjedi s druge strane Perzijskog zaljeva mogli bi se suočiti s ozbiljnim prekidima internet veze, što bi potencijalno moglo utjecati na ključni izvoz nafte i plina, kao i na bankarstvo. Izvan regije, Indija bi mogla doživjeti veliki dio pogođenog internet prometa, što bi prijetilo njenoj ogromnoj industriji outsourcinga gubicima koji iznose milijarde, prema Ahmedu.

Ahmed je također rekao da je moreuz ključni digitalni koridor između azijskih podatkovnih čvorišta poput Singapura i nekih kablovskih stanica u Evropi. Svaki poremećaj bi također mogao usporiti financijsku trgovinu i prekogranične transakcije između Evrope i Azije, dok bi se dijelovi istočne Afrike mogli suočiti s nestankom interneta.

A ako iranski posrednici odluče primijeniti sličnu taktiku u Crvenom moru, šteta bi mogla biti mnogo veća.

Prema podacima hongkonške kompanije HGC Global Communications, 2024. godine, tri podmorska kabla su prekinuta kada je brod, na koji su udarili jemenski militanti Huti, povezani s Iranom, vukao sidro po morskom dnu dok je tonuo, što je poremetilo skoro 25% internet saobraćaja u regiji.

Iako bi uticaj oštećenja kablova mogao biti visok na Bliskom istoku i u nekim azijskim zemljama, TeleGeography je saopštio da „kablovi koji prolaze kroz Hormuški moreuz čine manje od 1% globalne međunarodne propusnosti od 2025. godine“.

Kablovski rat nije nov

Prvi transatlantski telegram poslan je podmorskim kablom 1858. godine, a sadržavao je čestitku od 98 riječi britanske kraljice Viktorije američkom predsjedniku Jamesu Buchananu, a stigla je za više od 16 sati. Važnost podmorskih kablova od tada je eksponencijalno porasla.

Prema podacima Međunarodnog komiteta za zaštitu kablova, danas jedno optičko vlakno u modernim podmorskim kablovima može prenijeti podatke ekvivalentne otprilike 150 miliona istovremenih telefonskih poziva brzinom svjetlosti.

Praksa ometanja podvodnih komunikacijskih kablova datira gotovo dva stoljeća unazad, od polaganja prvog telegrafskog kabla u Lamanšu 1850. godine. Među uvodnim djelima Prvog svjetskog rata, Britanija je prekinula ključne telegrafske kablove Njemačke, prekinuvši njenu komunikaciju sa svojim snagama.

Većina oštećenja modernih kablova rezultira minimalnim poremećajima jer operateri mogu brzo preusmjeriti promet preko globalne mreže podmorskih mreža. Ipak, svaka šteta velikih razmjera danas bi imala daleko veće posljedice nego u telegrafskom dobu, s obzirom na gotovo apsolutnu ovisnost svijeta o protoku podataka kroz ove kablove.

Stručnjaci kažu da bi tekući rat u Iranu mogao ozbiljno zakomplicirati pokušaje popravke kablova, jer brodovi za održavanje moraju ostati nepokretni duži period dok popravljaju kvarove. Mauldin dodaje još jedan izazov, od pet brodova za održavanje koji normalno operiraju u regiji, samo jedan je ostao unutar Perzijskog zaljeva.

Oponašanje Sueskog kanala

Iranski mediji su prijedlog o naplati podmorskih kablova koji prolaze kroz njihove vode predstavili kao u skladu s međunarodnim pravom, pozivajući se na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu mora (UNCLOS) iz 1982. godine, koja uključuje odredbe koje regulišu podmorske kablove.

Iako je Iran potpisao, ali nije ratificirao konvenciju, pravna zajednica je smatra obavezujućom prema običajnom međunarodnom pravu. Član 79. UNCLOS-a kaže da obalne države imaju pravo da utvrde uslove za kablove ili cjevovode koji ulaze u njihovu teritoriju ili teritorijalno more.

Iranski mediji su istakli Egipat kao presedan. Kairo je iskoristio stratešku lokaciju Sueskog kanala za postavljanje mnogih podmorskih kablova koji povezuju Evropu i Aziju, generirajući stotine miliona dolara godišnje od tranzitnih i licencnih naknada.

Međutim, Sueski kanal je vještački plovni put iskopan kroz egipatsku teritoriju, dok je Hormuški moreuz prirodni moreuz kojim upravlja drugačiji pravni okvir, prema riječima stručnjaka za međunarodno pravo.

"Naravno, za postojeće kablove, Iran se mora pridržavati ugovora koji je sklopljen prilikom polaganja kabla", rekla je za CNN Irini Papanicolopulu, profesorica međunarodnog prava na Univerzitetu SOAS u Londonu. "Ali za nove, svaka država, uključujući Iran, može odlučiti da li i pod kojim uslovima, kablovi mogu biti postavljeni u njenom teritorijalnom moru".

Esfandiary iz Bloomberg Economicsa rekao je da Iran "teoretski zna" da ima prednost nad moreuzom, ali da nije siguran koliki bi bio utjecaj ako bi djelovao na te prijetnje.

Sada je, dodala je, Teheran "otkrio posljedice".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad