Trump pred velikim političkim testom: "Demokrate bi mogle preuzeti oba doma Kongresa, nakon toga više ništa neće biti isto"

Komentarišući izbore za američki Kongres, Jovanović je podsjetio da stranka koja kontroliše Bijelu kuću na izborima na sredini predsjedničkog mandata tradicionalno gubi dio političke moći.

Prema njegovoj procjeni, republikanci bi mogli izgubiti većinu u Predstavničkom domu, dok smatra da postoji mogućnost da demokrate preuzmu i Senat.

"Republikanci će sigurno izgubiti Donji dom. Dakle, Donji dom je već izgubljen. Po mom dubokom mišljenju, mislim da je i Senat na pragu da se izgubi", rekao je Jovanović, iznoseći svoju prognozu.

Objasnio je da bi demokrati, ukoliko osvoje potrebna dodatna mjesta, mogli preuzeti kontrolu nad oba doma Kongresa, što bi značajno promijenilo odnos snaga u Washingtonu.

Ipak, naglasio je da ni takav rezultat ne bi automatski značio temeljnu promjenu američke vanjske politike.

"Teško je govoriti o nekakvoj temeljnoj promjeni američke politike, čak i u slučaju da demokrate preuzmu oba doma Kongresa. Naravno da ništa više neće biti isto", kazao je.

Prema njegovim riječima, Trump je tokom prve dvije godine drugog mandata imao izuzetno snažnu političku poziciju zahvaljujući republikanskoj kontroli Kongresa i konzervativnoj većini u Vrhovnom sudu.

Jovanović smatra da bi promjena odnosa snaga u Kongresu primorala američkog predsjednika da traži kompromis s demokratama.

"Poslije ovih izbora, kada demokrate povrate većinu u Kongresu, bit će drugačije, zato što će Donald Trump biti ukliješten, morat će praviti dogovore s demokratama", istakao je.

Dodao je da se već spekuliše o mogućim promjenama u Trumpovom najbližem timu, uključujući i eventualnu zamjenu šefice kabineta Susie Wiles osobom koja bi bila spremnija na pregovore s demokratama. Kao jedno od imena koja se spominju naveo je bivšeg predsjedavajućeg Predstavničkog doma Kevina McCarthyja.

Govoreći o raspoloženju američkih birača, ocijenio je da će ekonomska pitanja imati presudnu ulogu.

"Visoka inflacija, visoke cijene energenata, troškovi života... Dakle, životni standard građana ozbiljno je narušen tokom proteklih godinu dana. Ta pitanja bit će odlučujuća za ishod ovih izbora", rekao je Jovanović.

"Ovi izbori su, bez ikakve dileme, referendum o politici Donalda Trumpa tokom prve dvije godine drugog mandata", dodao je.

"Trump je narušio transatlantsko partnerstvo koje je funkcionisalo 80 godina"

Jovanović je iznio i niz kritika na račun Trumpove politike, posebno njegovog odnosa prema tradicionalnim američkim saveznicima.

Ocijenio je da je u drugom predsjedničkom mandatu došlo do ozbiljnog narušavanja transatlantskog partnerstva, koje je decenijama predstavljalo jedan od temelja odnosa Sjedinjenih Američkih Država i Evrope.

Kao primjere naveo je gašenje institucija koje su promovisale američki utjecaj u svijetu, odnos administracije prema univerzitetima i medijima, postupanje prema migrantima te otpuštanje velikog broja federalnih službenika.

Posebno je kritikovao Trumpove izjave i poteze u vezi s Kanadom, Grenlandom i Panamskim kanalom, kao i njegov odnos prema Moskvi.

"Nešto što niko nije mogao vjerovati da će se događati u drugom mandatu Donalda Trumpa. Nešto ovako: podilaženje Moskvi, više razumijevanja prema Rusiji i Vladimiru Putinu nego prema američkim tradicionalnim saveznicima i prijateljima", kazao je.

Prema njegovoj ocjeni, upravo će odnos prema saveznicima i unutrašnje političke odluke biti među pitanjima koja će obilježiti završnicu Trumpovog drugog mandata.

Pentagon i Rusija: Moguće prilagođavanje američke strategije

Na pitanje o informacijama da Pentagon od pojedinih evropskih saveznika traži ublažavanje retorike prema Rusiji, Jovanović je kazao da takve poruke mogu ukazivati na promjene u američkom pristupu Moskvi.

Ipak, upozorio je da je prerano govoriti o potpunom strateškom zaokretu.

"Informacije da Pentagon od pojedinih evropskih saveznika traži ublažavanje retorike prema Rusiji, prema mom mišljenju, predstavljaju signal mogućeg prilagođavanja američke strategije, mada još ne možemo govoriti o potpunom strateškom zaokretu", rekao je.

Podsjetio je na kontradiktorne izjave Trumpove administracije o ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, koji je, kako je naveo, u različitim periodima predstavljan i kao prepreka miru i kao jedan od najvažnijih svjetskih lidera.

Jovanović smatra da Washington pokušava stvoriti političke uslove za pregovore s Moskvom, dok dio evropskih vlada zagovara dugoročno strateško suprotstavljanje Rusiji.

"Nisam optimista da će uskoro doći do prekida rata u Ukrajini"

Govoreći o mogućnosti mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, Jovanović je izrazio pesimizam.

Prema njegovom mišljenju, najveća prepreka postizanju sporazuma jesu zahtjevi Moskve, za koje smatra da ostaju maksimalistički.

"Prema mom sudu, ne vidim način da dođe do konačnog dogovora i prekida rata. Treba slušati Kremlj i Vladimira Putina. Njegovi zahtjevi su maksimalistički", rekao je.

S druge strane, ocijenio je da Ukrajina pokazuje spremnost na pregovore, ali ne i na teritorijalne ustupke koji bi poništili njene dosadašnje žrtve.

Jovanović smatra da su dosadašnji diplomatski pokušaji Washingtona uglavnom išli naruku Moskvi, dok je Evropa, suočena s promijenjenim sigurnosnim okolnostima, počela snažnije djelovati.

"Evropa se probudila. Evropa je shvatila s kakvom se opasnošću suočava, ne samo iz Moskve nego i iz Washingtona, jer je došlo do promjene politike i kidanja savezništva poslije 80 godina", istakao je.

Naglasio je da evropske države nastoje osigurati vlastito mjesto u eventualnim pregovorima o budućnosti Ukrajine, umjesto da konačni dogovor bude postignut isključivo između Moskve i Washingtona.

"Evropa je do sada na neki način uspijevala da se sve vezano za finalni dogovor Rusije i Ukrajine ne završava na relaciji Moskva – Washington, nego da ipak i Evropa mora imati svoje mjesto za stolom", kazao je.

Ipak, ne očekuje značajniji diplomatski napredak u narednim mjesecima.

"Ja ne vidim da su mogući do kraja godine, a bojim se ni do marta sljedeće godine, bilo kakvi dramatični pomaci ili kapitalni pomaci na planu prekida vatre i uspostavljanja, ne trajnog mira, nego primirja", rekao je.

Upozorio je da dolazak zime, najave novih ruskih napada i problemi s kojima se suočava Ukrajina dodatno otežavaju mogućnost dogovora.

"Ja, nažalost, naglašavam, nažalost, nisam optimista", poručio je.

Izbori u Izraelu: Netanyahu bez dovoljne većine za formiranje vlade

Jovanović se osvrnuo i na političku situaciju u Izraelu nakon izbora, ocijenivši da rezultati pokazuju duboku podijeljenost društva i fragmentaciju političke scene.

Podsjetio je da je Benjamin Netanyahu najdugovječniji premijer u historiji Izraela i da je tokom političke karijere već uspijevao prevladati ozbiljne krize.

Govoreći o izbornim rezultatima koje je komentarisao, naveo je da Netanyahuov Likud s partnerima ima 54 poslanička mjesta, dok je za formiranje vlade potrebno najmanje 61.

Posebno je istakao rezultat arapskih stranaka, za koje je naveo da su osvojile ukupno 19 mandata.

"Što se Izraela tiče, ovi izbori su pokazali dvije stvari: fragmentaciju političke scene i duboko podijeljeno društvo", rekao je Jovanović.

Prema njegovim riječima, bez podrške arapskih stranaka ili promjene odnosa među postojećim političkim blokovima bit će teško formirati novu vladu.

Naveo je da se vode razgovori između političkih protivnika Netanyahua i stranke Ujedinjeni judaizam Tore, koja je tradicionalno bliska njegovom političkom bloku.

Ipak, smatra da će postizanje takvog dogovora biti izuzetno teško.

"Međutim, to će teško ići i, prema mom mišljenju, ne treba isključiti mogućnost održavanja novih izbora", kazao je.

"Bližimo se novoj eskalaciji na relaciji Washington – Tel Aviv – Teheran"

Govoreći o regionalnoj sigurnosti, Jovanović je upozorio i na mogućnost novog zaoštravanja odnosa između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana.

Podsjetio je na izraelske vojne operacije protiv Hamasa, Hezbollaha i Huta, kao i na Netanyahuovu politiku prema Iranu.

Istovremeno je kritikovao razmjere stradanja civila u Pojasu Gaze.

"Nažalost, u tom obračunu protiv terorista pređene su sve crvene linije, došlo je do masovnih neoprostivih zločina u Gazi, dakle ubijanja civila, djece", rekao je.

Naglasio je da humanitarna katastrofa u Gazi i dalje traje te da ne vidi jasne naznake trajne stabilizacije.

"Prema mom sudu, mi se bližimo novoj eskalaciji na relaciji Washington – Tel Aviv – Teheran", upozorio je.

Jovanović smatra da je Iran značajno oslabljen, ali da slabljenje državnog i sigurnosnog vrha ne mora nužno dovesti do promjene političkog sistema.

Poredeći situaciju u Iranu s Venecuelom, ocijenio je da se isti model političke promjene ne može jednostavno primijeniti na obje države zbog različitih društvenih, kulturnih i političkih okolnosti.

"Drugačija je kultura, drugačiji su običaji, drugačiji su interesi, sve je drugačije. I mi se nalazimo trenutno u političkom limbu", zaključio je Jovanović u razgovoru za N1.