Kakvu hranu je najbolje spremati za iftar i sehur

Vijesti 06. jun 201612:09 > 12:21
Anadolija

Muslimani širom svijeta danas poste prvi dan ramazana. Za muslimane je to sveti mjesec jer je u njemu počela objava Kur'ana. Post predstavlja potpuno odricanje od hrane, pića, pušenja i tjelesnih zadovoljstava, ali i nedoličnog govora i ponašanja. Tokom ramazanskog posta mogu se konzumirati dva obroka: jutarnji (sehur) i večernji (iftar).

Šta jesti za iftar? 

Nakon dugog dana posta mudro je iftariti se lakim i zdravim jelom koje bi bilo dobro započeti hurmama. Hurme sadrže vi­sok procenat jednostavnih šećera koji se lahko i brzo apsorbi­raju u organizmu dajući mu tako trenutni energetski poticaj i vraćajući normalan nivo šećera u krvi nakon dugog dana posta.

One također obezbjeđuju energiju neophodnu za probavu, asi­milaciju i apsorpciju, pa tako preventiraju tromost koja se često osjeća nakon iftara. Ovaj običaj još uvijek se prakticira u broj­nim arapskim zemljama, u kojima muslimani, nakon nastupa­nja akšama, a prije klanjanja akšam-namaza, prekidaju post da­tulama potopljenim u mlijeko.

Ova kombinacija hurmi i mlije­ka veoma je zdrava. Datule su bogate vitaminima A i B, pored magnezija, kalija i fosfora. Osim jednostavnih, lahko probav­ljivih šećera, one sadrže i vlakna, što olakšava zatvor (konsti- paciju), pomaže u smanjenju nivoa holesterola u krvi, djeluje protiv raka debelog crijeva i brzo daje osjećaj sitosti. Mlijeko je bogato proteinima, kalcijem, vitaminom B2 i vitaminima otopivim u mastima. Visok glihemijski indeks datula reducira se mlijekom. Masna priroda mlijeka usporava apsorpciju šećera iz datula i tako preventira iznenadnu navalu inzulina.

Nekoliko savjeta u vezi sa iftarom

Započnite iftar tanjirom supe, po mogućnosti domaće, bez masnoće, a ako planirate jesti meso tokom obroka, onda ne­mojte dodavati meso u supu. Navest ćemo nekoliko prijedloga u tom pogledu.

• Biljne supe veoma su hranjive, bogate vitaminima, vlakni­ma i fitonutrijentima. Može se dodati bilo koja biljka koju volimo. Također se može napraviti gustom, tako da bude ka­šasta ili je ostaviti prirodno rijetkom.

• Supe od leće ili graha (kao što je harira -marokanska tradi­cionalna supa) bogate su proteinima, mineralima, vitamini­ma i vlaknima. One su, također, veoma site, pa, ako pazite na tjelesnu masu, predstavljaju dobru zamjenu za veću ko­ličinu hrane koju biste inače konzumirali.

• Supe od gljiva također su dobar izbor; one su zdrave, hranji­ve i, povrh svega, izvrsnog ukusa.

• Supa od paradajza moja je omiljena. Visok nivo antikancerogenog fitonutrijenta likopena čini je izuzetno hranjivim jelom.

Jedite puno svježe salate, to je i zdravo i sito, ali izbjegavajte već pripremljene preljeve. Možete sebi napraviti vlastiti preljev od maslinovog ulja, jabukovog sirćeta, timijana, bosiljka i origana. Stavite puno zelenog lišća u svoju salatu; što je tamnija zelena boja, to sadrži više hranjivih tvari. Zeleni listovi sadrže vitamin C, folnu kiselinu (esencijalni B vitamin), beta-karotene i puno vlakana koji pomažu debelom crijevu u detoksifikaciji i procesu čišćenja.

Izbjegavajte masnu i prženu hranu, koliko god je to mogu­će. Prženje hrane stvara neprirodne masti koje se nazivaju transmasne kiselineza koje je utvrđeno da izazivaju brojne poreme­ćaje u radu srca i krvotoka. Isto tako, prženje ugljikohidrata na visokim temperaturama stvara toksični nusprodukt acrolin, za kojeg se vjeruje da ima kancerogeni učinak. Povrh svega, tu je i prosta činjenica: masti vas čine debelim.

Nemojte jesti puno mesa. Većina nas uzimaviše nego dovolj­no proteina u svojim obrocima, jer ih ima – kako smo naveli u prethodnim poglavljima – u mesu, jajima, mlijeku i grahu. Da ponovimo, konzumiranje previše mesa, najbogatijeg izvora proteina, rezultira pojavom simptoma gihta u zglobovima. Po­red toga, meso sadrži i značajne količine masti i holesterola.

Pokušajte zamijeniti nekalorične deserte svježim ili sušenim voćem. Postoji zdrav tradicionalni egipatski desert koji se pravi tako da se stave osušeni plodovi (marelice, šljive, smokve i gro­žđice) u malo vode, tek toliko da ih prekrije, i ostave tako 8-12 sati, nakon čega se na vrh stave cijeli orasi i desert se servira.

Pijte puno tekućine: svježe sokove bez šećera, biljne čajeve, mlijeko i mlaćenicu. Međutim, ovo ne zadovoljava u potpuno­sti tjelesne potrebe za vodom. Pijte vodu što više možete, naj­manje 1,5 litar svake noći.

Ne treba spavati poslije iftara, treba biti aktivan i makar pro­šetati nekoliko minuta, kako bismo pomogli organizmu da pro­bavi hranu. Treba imati na umu da, ako se redovno posti (bez prejedanja), mogu se osjetiti neki prirodni simptomi detoksifikacije, jer se toksini polahko izbacuju iz tijela, posebno u pr­vih nekoliko dana. Ovi simptomi mogu biti umor, glavobolja ili pak zadah iz usta. Ipak, ne trebate biti zabrinuti, ovo su pri­rodni simptomi koji će ubrzo proći (sve dok se uzima dovoljna količina tekućine). Treba uvijek imati na umu hadis Poslanika, sallallahu ‘alejhive sellem: “Tako mi Onoga u Čijoj je Ruci duša Muhammedova, zadah iz usta postača draži je Allahu od miri­sa miska.”[6]

Šta jesti za sehur? 

Jutarnji obrok (sehur), prije nego se zaposti, sunnet je poslanika Muhammeda. Dakle, trebamo ustati prije zore makar da bismo popili malo vode ili čašu mlijeka. Najbolja hrana za se­hur jeste jelo od hljeba i sira (nemasni riccota sir, poznat kao lebnau arapskom jeziku, dobar je izbor) ili mlaćenica. Također se može pojesti malo salate, svježeg povrća, osušenog voća, ne­koliko banana ili malo jogurta.

Jedno od osnovnih pravila vrijedi i ovdje: ne treba pretjeriva­ti. Treba imati na umu da je cilj posta cijelog mjeseca isprazniti stomak i olakšati tijelo, kako bismo oslobodili dušu.

Odlomak iz knjige: “Zdravlje tijela i duše” autorice Amire Ayad.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.