Rezolucija o genocidu u Srebrenici i pitanje glasanja u Ujedinjenim narodima odrazilo se i na unutrašnje političke procese u Crnoj Gori. Stav Vlade Crne Gore o rezoluciji je konfuzan i još nije poznato hoće li biti "za" rezoluciji. Istovremeno, oštro protivljenje rezoluciji Srbije i Rusije se nastavlja. Sergej Lavrov između ostalog poručuje da je riječ o globalnoj uroti protiv pravoslavlja.
Amandmani Crne Gore
Amandmanima Crne Gore predviđeno je individualizivanje krivice za genocid u Srebrenici, ali i insistiranje na striktnom poštivanju Dejtona. Do ovog trenutka nema zvanične potvrde crnogorskog premijera da će amandmni biti upućeni, no nema ni konačnog stava kako će Crna Gora u konačnici glasati.
“U ovom trenutku mi imamo problem. Mi smo upoznati iz javnosti da su predati amandmani, ministar vanjskih poslova govori da su to nezvanične informacije, a poslanica iz njegove partije govori o tome kao o završenoj stvari.kada smo poslali prvu inicijativu za nas se podrazumijevalo da će Crna Gora podržati rezoluciju. Ovaj događaj to dovodi u pitanje jer ne znamo šta će se desiti ukoliko su ti amandmani zvanično poslati i ne budu usvojeni, a sva je prilika da neće”, kaže Daliborka Uljarević, izvršna direktorica podgoričkog Centra za građansko obrazovanje.
Kako prenose crnogorski portali, kroz prvi amandman dodano je da se genocid ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini”, u drugom amandmanu se ističe nepovredivost opsteg okvirnog sporazuma za mir. Uljarević ističe da je preko 320 istaknutih građana, 100 nevladinih organizacija podržalo inicijativu da CG kosponzoriše rezoluciju o memorijalizaciji genocida u Srebrenici. Za civilno društvo u CG , amandmani su kaže pokazatelj da se vlast u Podgorici nije u stanju pružiti otpor Beogradu.
“Nigdje ne stoji da je krivica kolektivizirana pa ne vidim zašto bi se trebala individualizirati. Dejton nije tema te Rezolucije niti je Crne Gora potpisnica Dejtona niti je to njen državni interes da se bavi tom temom kroz amandmansko djelovanje”, dodaje Uljarević.
Ko podržava, a ko je kosponzor?
No u Udruženju svjedoka i žrtava genocda BIH kažu kako je najvažnije da se rezolucija usvoji; da amandmani suštinski ne mijenjaju rezoluciju, ali i da su razočarni izjavama pojedinih političara u BIH koji su doprinjeli da se novi amandamni uopšte razmatraju.
“Rezolucija ostaje u onom svom prvobitnom obliku i značenju a to je da je ovo civilizacijski čin generane skupštine UN, da je rezolucija prije svega edukacijska preporuka i bar pokušaj boljeg sutra”, navodi u svom komentaru Murat Tahirović predsjednik Udruženja.
U međuvremenu pedeset i sedam zemalja članica Organizacije islamske saradnje dalo je podršku Rezoluciji o genocidu u Srebrenici. Do 4. maja ukupno 32 države čanice Ujedinjenih nacija odlučile su se da budu kosponzori rezolucije, odnosno da učestvuju u njenoj izradi, uobličavanju te daljem lobiranju za njeno usvajanje, uz ostale i zemlje regiona Slovenija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija.
Srbija s druge strane nastavlja oštro protiv usvajanja rezolucije. Rezolucija je pravno neobavezujući akt podsjeća Nedim Ademović, ali i podvlači..
“Bitno jeste da sve države članice UN-a, bez obzira kako glasale, one su dužne da prate protokole, ciljeve UN-a što znači da će rezolucija imati unutarnju snagu, uz ostalo i kroz obrazovanje jer vjerujem da će biti usvojena”, kaže Nedim Ademović, pravni stručnjak.
“Pogrešna politika koja traje i danas”
A protivljenje rezoluciji koju su podržale sve zemlje EU, protivljenje je samoj EU čijiim dijelom žele da budu sve zemlje regiona, upozorava Igor Bandović direktor Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, dok njegov kolega univerzitetski profesor Žarko Korać dodaje kako se istorijske činjenice ne mogu mijenjati.
“U presudama se pominje reč genocid uz detaljno obrazloženje. Ova rezolucija ništa novo ne donosi”, precizirao je Korać.
Rezolucija o Srebrenici je, kako kaže, stavljena kao pitanje životi i smrti u Srbiji, što je potpuno neispravno: „Oni koji najviše skaču bili su u politici kada se to dogodilo. Moje mišljenje je da se oni bore protiv toga samo zbog sebe. Svet hoće da priznamo da je to bila pogrešna politika. Ali, nažalost, ta politika traje i danas.”
“Mi imamo vlast koja interpretira činjenice bukvalno onako kako im odgovara, isključivo za politički interes. Ona, na ovaj način, viktimizira celo društvo, celu Srbiju”, dodaje Bandović.
Uz Beograd oštro stoji i Rusija. Nakon što je i zvanično zatražila da se rezolucija povuče, Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova rezoluciju o genocidu označio je još jednim dokazom da Zapad ne odustaje od politike čiji je cilj “slomiti” Srbiju i Srbe, a sve sve kao dio navodne globalne urote da se uništi pravoslavlje.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!