Dan pomirenja je židovski vjerski praznik na kojem se obavlja obred pomirenja naroda s Bogom i čišćenje od grijeha. Slavi se desetog dana mjeseca tišrija (početak oktobra), a podrazumijeva strogi posni i molitveni dan kojim završava razdoblje od deset pokorničkih dana.

Jom Kipur ili Jom ha-Kipurim se slavi 14. dana mjeseca tišrija po židovskom kalendaru, što može biti ili u septembru ili oktobru po gregorijanskom kalendaru. Prema židovskom kalendaru, to je deseti dan od početka Nove godine odnosno Roš Hašane, prenosi DW.

Dani između židovske Nove godine i Jom Kipura su dani predviđeni za kontemplaciju i pokajanje. Židovi priznaju svoje grijehe i mole Boga za oprost. Međutim, istovremeno se radi i o “dovođenju” u red odnosa s bližnjima i rješavanju sukoba.

Religijsko porijeklo Jom Kipura

Prema biblijskom predanju, 40 dana nakon što su Židovi primili Toru na planini Sinaj, izabrani su za “Božji narod”. Tokom tih 40 dana oni su prekršili Božju zapovijed „Nemoj imati drugih bogova osim mene”, tako što su se klanjali zlatnom teletu, čime su počinili idolopoklonstvo.

Iz vjerske perspektive, Jom Kipur obilježava dan kada je Bog oprostio židovskom narodu „grijeh zlatnog teleta”. Mojsije je zamolio Boga da ne uništi njegov narod – Židove. Bog im je oprostio 10. tišrija. Prema predanju, na Dan pomirenja grijesima židovskog naroda je natovaren jarac i on je poslan u pustinju.

Izraz „žrtveni jarac” je u izmijenjenom obliku opstao u njemačkom i u drugim jezicima sve do danas. Izraz predstavlja osobu koja je nevina, ali je drugi smatraju odgovornom za navodne prijestupe ili neke “nezgodne” događaje.

Jom Kipur je simbolično povezan s priznanjem grijeha, čišćenjem od njih, oproštenjem i neuništivom vezom s Bogom.

Stroga pravila pokajanja i posta

Jom Kipur se poštuje kao strogi dan posta, od njegovog početka prethodne večeri do večeri samog Dana pomirenja. Jom Kipur je jedini dan posta koji se također poštuje subotom. Zabranjeno je jesti i piti, kupati se, umivati se i šminkati, kao i seksualni odnos ili bilo koji drugi oblik zadovoljstva.

Strogo religiozni Židovi se također pridržavaju pravila da ne nose kožne cipele ili kožne čizme i bijelu odjeću.

Većina Židova širom svijeta i danas poštuje propise Jom Kipura. Međutim, ne praktikuju svi pravila u istom, strogom obliku. Ipak, smisao i ozbiljan karakter ovog velikog praznika su sačuvani do današnjih dana.

Dan posvećen molitvi

Uoči Jom Kipura je uobičajena bogata trpeza. Po pravilu postoje dva praznična obroka: jedan tokom dana, drugi uvečer, neposredno uoči početka prazničnog dana. To uključuje, između ostalog, i komad medenog kolača, koji, poput jabuke umočene u med, asocira na želju za dobrom (slatkom) godinom. Med, medenjaci i jabuke su predjela i na svečanoj novogodišnjoj večeri na Roš Hašanu.

Na sam Dan pomirenja vlada strog post. Veći dio praznika se slavi u sinagogi gdje se bez prekida održava bogoslužje. Na kraju molitve se čuje dugačka razvučena nota iz ovnovskog roga, šofara. Jom Kipur je time gotov.

Porodice se nakon toga okupljaju na zajedničkoj gozbi, na takozvanom „zalogaju”, a vjernici jedni drugima požele dobru godinu.

Jom kipur je praznik koji se ne čestita, već ostavlja prostora da vjernik kontemplira sebe i svoja djela. U nebeske knjige se upisuju djela vjernika, a po završetku Jom kipura knjige se pečate. Svi vjernici se nadaju da će biti upisani u knjigu života

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad