Jedna od tema Novog dana bio je i Program preventivnih pregleda ranog otkrivanja slabovidnosti kod djece u Federaciji BiH "Pregledaj - progledaj". Zašto je važno otkriti slabovidnosti kod djece do 4. godine i gdje se sve djeca mogu pregledati, u programu N1 odgovorili su dr. Adnana Dizdarević Maksumić iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH i dr. Ankica Kolar Jurčević - specijalista oftalmolog.

Dr. Kolar Jurčević na početku gostovanja podsjeća na značaj preventivnog pregleda sluha i vida kod djece, koje je preporučila Svjetska zdravstvena organizacija još 1995. godine, istaknuvši da se sluh pregleda odmah po porodu, a kada je vid u pitanju onda je praksa da se to radi u periodu od 4. godine.

“Od 4. do 7. godine naše oko funkcionira tako da kad se dijete rodi vidni dio mozga je još nerazvijen i samo oko prihvata svjetlosni podražaj gdje nam se dalje razvija vidni dio mozga. Bitno je da dijete ima svjetlosne podražaje u oku do 7. godine, dijete treba izlagati svjetlosti. Ali ako imate dijete koje ne može reći da ne vidi, nema svjetlosni podražaj, s tim da od 4. do 7. godine možete djelovati i korekcijskim naočalama, prekrivanjem oka, pospješiti to slabovidno oko da bolje vidi do 7. godine, puno smo učinili u tom periodu da djeca bolje vide. Ako to ne uradimo postoji vjerovatnoća da ćete od 7. godine kada krene u školu imati slabovidno dijete i ne možemo više puno uraditi”, pojasnila je Kolar Jurčević.

Kada dijete krene u školu poprilično je kasno

Šta sa javnozdravstvenog aspekta znači na vrijeme otkriti slabovidnost u ranom uzrastu kod djece?

“Prevencija je zapravo to je osnova svega. Pregledi su bitni, od sve djece ciljanog uzrasta od 4. godine to je zapravo što ranije otkrijemo to ranije možemo djelovati i zato jeste poenta 4. godine. Kada dijete krene u školu poprilično je kasno. Isto tako djeca često nailaze na sitigmatiziranje od strane vršnjaka, i sam polazak u školu je traumatičan i još dobije naočale, a ovako ima vremena, postoji vjerovatnoća da se u potpunosti riješi problem. A drugo – da se dijete navikne na naočale ili šsta god dobije od pomagala”, naglašava Dizdarević Maksumić.

Kako prepoznati nedostatak?

“Svaki roditelj prati svaki pokret, ako vidi da se spotiče od stvari, udara se, itd. može se posumnjati, ako približava TV-u, često je i suženje očiju, ne može se jednostavno koncentrirati na neku stvar. Kod te djece je specifično da dok čitaju slovo po slovo sve je u redu, ali kad im se da rečenica oi tu stanu, nemaju tu dubinu i sveobuhvatnost prostornu, sužena je, može se posumjati da se nešto dešava”, ističe Kolar Jurčević.

Da li je isti slučaj s raspoznavanjem boja?

Nažalost, nastavlja Kolar Jurčević, s daltonizmom se rađa, i radi se najčešće o genetskom nedostatku.

Kako na vid djeteta utiče tzv. plava svjetlost, odnosno korištenje mobitela, laptopa, tableta…? Koliko ekrana dnevno je puno?

Kolar Jurčević odgovara da je pitanje kontrole u rukama roditelja, te da se smatra kako je pola sata do sat vremena izloženosti toj vrsti svjetlosti dnevno dovoljno.

“Nije dobro za razvoj oka, Treba nam puno igre vani”, dodaje.

Opširnije o ovoj temi i programu preventivnih pregleda pogledajte u videu gostovanja.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje