Svjetski je dan mentalnog zdravlja. Da li zbog užurbanog svakodnevnog života često zanemarujemo naše mentalno zdravlje? Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije, svaka osma osoba na svijetu živi sa nekim mentalnim teškoćama.

Da je svaki razgovor bolji od ćutanja i preventiva mentalnim bolestima, pa i mnogo većim posljedicama – svjesni su oni koji se svakodnevno bore sa depresijom. Edin Rikalo 91. je godište, živi i radi u Sarajevu. Studirao je i diplomirao je komparativnu književnost 2015. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.  Već ti godine član je Udruženja Tavan koje mu je dosta pomoglo, kaže pronašao je mir stavljajući riječi na papir  –  nakon što mu je ustanovljena  dijagnoza  2016. godine.

“To je anksioznost i depresija, oboje. Uglavnom jeste to prolazna neka bolest,  ali je teška, teškoje.  Ja sam se borio tako sto sam  se posvetio  sebi. Porodica mi je dosta pomogla, najviše. Pomoglo mi je i pisanje dosta , kada nisam izlazio nigdje, kada nisam imao nikakve kontakte ja sam pisao, pisao sam poezije sve pjesme su napisane u periodu kada sam ja bio najlošiji zove se  ‘Buka i tišina’, dakle buke su te koje su bile prisutne tada u meni, a ono što što je isto bilo prisutnu u mom mozgu je tišina-tišina, zato što sam bio sam”, ispričao nam je.

Upravo se mnoga djeca  i mladi s problemima mentalnog zdravlja nose u tišini –  sama. Veliki je to problem, jer mentalno zdravlje jednako je važno kao i ono fizičko,  no ipak ne ulaže se dovoljno, smatraju psiholozi. Sa djecom je važno inicirati razgovor i pustiti njih da govore, svako djete ima potrebu da ga neko razumije, da  ispolji svoja osjećanja i bude viđeno, ako nema podrške od porodice djeca  pronalaze različite načine da razgovaraju.

“Ono što se dešava da deca kada trpe najčešće nasilje u školi pa ih onda i porodica na sve to ne razumije, uglavnom ide zajedno to negdje. Ko nema podrške u porodici vrlo često bude žrtva bullyinga, kada nema kanala podrške – nađu kanal kroz GPT chat da prave razmjenu, da razgovaraju. Mozak je takav, uvijek mi ćemo naći način da se ispoljimo, ali ovo su načini razmjene koji nisu ispunjivi. Djevojčica je razgovarala sa GPT chatom kao danas se osjećam ovako, onako što je pretužno. Poenta je –  pričati o tome, da znamo da se to dešava, ali i da se ustvari može vidjeti potreba djeteta”, kazala je Enisa Mešić, psihologinja, psihoterapeutkinja.

U svijetu 25 posto osoba boluje od različitih mentalnih poremećaja. Među najčešćim, bez obzira na spol i dob su anksiozni i depresivni poremećaji.

Čekamo li crvenu lampicu da se obratimo za pomoć?

“Kada vidimo da nam tijelo šalje neku poruku trebamo se obratiti ljekaru. Meni je četiri godine prije nego što ću postati psihički liječeni pacijent sugerisano i dala mi je uputnicu za neuropsihijatra, zato sto su mi se znojile ruke, ja sam mislio da nije to ništa. Dakle četiri godine je prošlo dok se pojavilo to, da sam reagovao odmah vjerovatno bi bilo sve drugačije”, kaže Edin.

Skoro 200.000 ljudi umrlo je u EU tokom 2020. godine kao posledicu mentalnih poremećaja ili poremećaja ponašanja, a u najvećem porastu je stopa smrtnosti od demencije.

Prema zvaničnim podacima, radi se o ukupno 193.893 ljudi, što je 3,7% svih smrtnih slučajeva u EU.  Standardizovana stopa smrtnosti u EU od mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja iznosila je 39,1 smrt na 100.000 ljudi, a stopa je viša kod muškaraca (40,1) nego kod žena (36,8).

Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uključuju demenciju, šizofreniju, kao i poremećaje povezane sa upotrebom psihoaktivnih supstanci, kao što su zavisnost od alkohola ili droga.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad