Protekla 2018. bila je četvrta najtoplija godina od početka mjerenja 1880, uz prosječnu globalnu površinsku temperaturu jedan Celzijev stepen višu u odnosu na predindustrijsko razdoblje, objavili su u srijedu klimatolozi.
Podaci također pokazuju da je četverogodišnje razdoblje od 2015. d0 2018. najtoplije četverogodišnje razdoblje od početka mjerenja što je trend koji naučnici ocjenjuju važnijim od pojedinačno najtoplijih godina.
“Stepen zatopljenja tokom protekle četiri godine bio je izniman, kako na kopnu tako i u okeanima”, kaže Petteri Taalas, glavni sekretar Svjetske meteorološke organizacije (WMO) u Ženevi.
Podaci pokazuju da se 20 najtoplijih godina od početka mjerenja dogodilo tokom protekle 22 godine, navodi WMO.
WMO je objavio podatke istodobno s američkom svemirskom agencijom NASA-om i Nacionalnom upravom za okeane i atmosferu (NOAA) u Washingtonu.
Naučnici ističu da podaci konsolidirane analize WMO-a jasno pokazuju da su dugoročne klimatske promjene povezane s rekordnim koncentracijama stakleničkih plinova u atmosferi.
“Ključna je poruka da se planeta zagrijava. Dugoročni trendovi vrlo su snažni”, kaže Gavin Schmidt, direktor NASA-ina instituta za svemirske studije Goddard. “Nema sumnje o postojanju tih trendova bez obzira na to kako promatrali te podatke”.
Schmidt i Derek Arndt iz NOAA-e novinarima su kazali da 2016. i dalje ostaje najtoplija godina od početka mjerenja, 2015. druga najtoplija a 2017. treća najtoplija, nakon sličnog obrasca oscilacija od 1960. Arndt je uporedio prirodu promjena temperatura tokom proteklih desetljeća s čovjekom koji u liftu koji vozi prema gornjim spratovima skače.
Naučnici ističu da su temperature samo dio priče. Ekstremne promjene vremena u 2018. pogodile su mnoge zemlje i milione ljudi s razornim učinkom na privredu i ekosisteme.
Katastrofe u SAD-u u 2018. koštale su zemlju 91 milijardu dolara u izravnim troškovima što je četvrti najveći iznos od kada se vode takvi zapisi, navode NASA i NOAA. To uključuje uragane Michael i Florence i šumske požare na zapadu zemlje.
U dodatku na to u SAD-u je 2018. bila treća najvlažnija godina uz rekordne oborine u istočnim dijelovima SAD-a dok je jugozapad pretrpio suše, pokazuju podaci NASA-e i NOAA-e.
Schmidt kaže da su ti podaci u skladu s povećanjem prosječne globalne temperature.
WMO se osvrnuo i na trenutno ekstremno ljeto u Australiji. Januar je bio najtoplji od početka mjerenja a suša na otoku Tasmaniji najteža dosad.
Istodobno SAD, u kojemu je zima, suočio se s ekstremnim hladnoćama koje po Taalasu “sigurno ne pobijaju tezu o klimatskim promjenama”.
Hladno vrijeme moglo bi se dijelom povezati s dramatičnim promjenama na Arktiku koji se zagrijava dvostruko brže od ostatka svijeta.
“Ono što se događa na polovima ne ostaje na polovima nego utječe na vrijeme i klimu na geografskim širinama na kojima žive stotine miliona ljudi”, kaže Taalas.
N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.
