Washington i Kijev optužuju Rusiju za genocid u Ukrajini, ali ovaj najteži ratni zločin ima strogu pravnu definiciju i rijetko da je ikome ikada pošlo za rukom da ga dokaže na sudu otkako je uveden u humanitarno pravo nakon Holokausta, navodi agencija Reuters.

Šta je genocid?

Konvencija o genocidu iz 1948. godine definiše genocid kao zločine počinjene “sa namjerom da se uništi, u cijelosti ili djelimično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa, kao takva”.

Tri slučaja do sada su dostigla prag međunarodnih sudova: pokolj manjinskih naroda Chama i Vijetnamaca od strane Crvenih Kmera 1970-ih godina, masovno ubijanje Tutsija u Ruandi 1994. godine, i masakr u Srebrenici 1995. Godine.

Krivična djela koja obuhvataju genocid uključuju ubijanje članova grupe, nanošenje teških tjelesnih ili psihičkih povreda, stvaranje smišljenih uslova da se ta grupa uništi, sprječavanje rađanja ili prisilno premještanje djece u druge grupe.

Šta tužioci moraju dokazati?

Kako piše Reuters, da bi utvrdili genocid, tužioci prvo moraju pokazati da su žrtve bile dio posebne nacionalne, etničke, rasne ili vjerske grupe. Ovo isključuje grupe koje su napadnute zbog političkog uvjerenja.

Genocid je teže dokazati nego druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava, kao što su ratni zločini i zločini protiv čovječnosti, jer su za njega potrebni dokazi o specifičnoj namjeri.

“Genocid je zločin koji je teško dokazati. Stranke moraju mnogo toga iznijeti na stol”, rekla je Melanie O'Brien, predsjednica Međunarodnog udruženja naučnika za genocid. Ona je navela da je potrebno dokazati da je postojala namjera, da je određena grupa bila na meti te namjere, i da su se dogodili zločini poput ubistava ili prisilnog uklanjanja djece.

Međunarodni krivični sud otvorio je istragu o navodnim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti u Ukrajini u februaru. Ovaj sud također ima jurisdikciju nad djelima genocida.

Ukrajinski tužioci, koji već istražuju navodne ruske zločine od aneksije Krima 2014. godine, rekli su da su identifikovali hiljade potencijalnih ratnih zločina ruskih snaga od 24. februara i sastavili listu sa imenima nekoliko stotina osumnjičenih.

Ko optužuje Rusiju?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki predsjednik Joe Biden optužili su ruske vojnike za genocid, fokusirajući se na dokaze o silovanju, mučenju i ubistvima u područjima oko Kijeva koja su ovog mjeseca ponovo zauzele ukrajinske trupe.

“Da, nazvao sam to genocidom jer postaje sve jasnije i jasnije da Putin jednostavno pokušava izbrisati ideju da neko može biti Ukrajinac, a sve je više dokaza za to”, rekao je Biden.

Britanski premijer Boris Johnson izjavio je prošle sedmice da razmjere zločina “ne djeluju kao da su daleko od genocida”.

Moskva, koja je napad na svog manjeg susjeda nazvala “specijalnom operacijom” da bi se zaustavio navodni genocid nad ljudima koji govore ruski jezik u Ukrajini, kaže da je Zapad lažirao dokaze kako bi ocrnio rusku vojsku.

Američka administracija proglasila je sedam situacija slučejevima genocida od 1990-ih godina, a to su situacije u BiH, Ruandi, Iraku, sudanskoj provinciji Darfur, ubistva Jezida koja su počinili pripadnici ISIS-a, ubistva muslimana Rohingya u Mjanmaru i tretman muslimana Ujgura u Kini.

Koji su slučajevi u toku?

Međunarodni krivični sud ranije je izdao nalog za hapšenje zbog optužbi za genocid protiv bivšeg sudanskog predsjednika Omara al-Bashira, ali suđenje mu ne može početi dok on ne bude u pritvoru u Hagu.

Međunarodni sud pravde također ima nadležnost nad Konvencijom o genocidu, prvim ugovorom o ljudskim pravima koji je usvojila Generalna skupština UN-a 1948. godine, u kojem se navodi opredijeljenost međunarodne zajednice da spriječi da se zločini Drugog svjetskog rata ikada više ponove.

Tamo su trenutno u toku dva slučaja: u jednom se tvrdi da je Mjanmar počinio genocid nad Rohinja muslimanima, a drugi je pokrenula Ukrajina kako bi tvrdila da Rusija koristi optužbe za genocid kao lažni izgovor za invaziju.

U takvim slučajevima obično su potrebne godine da bi došlo do presude.

Prijašnji slučajevi

Međunarodni krivični sud za Ruandu osudio je mnogobrojne visoke zvaničnike, od kojih su svi bili pripadnici etničke grupe Hutu, za genocid nad narodom Tutsi.

Kada je bivši gradonačelnik Ruande Jean-Paul Akayesu proglašen krivim za zločin 1998. godine, taj sud je postao prvi međunarodni sud koji je protumačio definiciju genocida iznijetu u Konvenciji o genocidu iz 1948. godine.

Godine 2018. je hibridni tribunal UN-a i Kambodže proglasio dvojicu lidera kambodžanskih Crvenih Kmera krivim za genocid nakon višegodišnje rasprave o tome da li su “Polja ubijanja” predstavljala genocid. Sudije su presudile da su Crveni Kmeri imali politiku ciljanja na grupu Cham i na Vijetnamce kako bi stvorili “ateističko i homogeno društvo”.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio je nekoliko ključnih ličnosti za genocid zbog njihove uloge u ubistvima u Srebrenici tokom balkanskih ratova 1990-ih godina. Među njima su ratni vojni komandant Ratko Mladić i bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, dok je bivši predsjednik Jugoslavije Slobodan Milošević preminuo  u pritvoru pre nego što mu je suđenje za genocid završeno.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za An