Hoće li biti nametnut zakon o negiranju genocida, ponovno je aktualno pitanje u javnosti. Propao je još jedan pokušaj usvajanja izmjena Krivičnog, ali i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kojim bi se onemogućilo biranje osuđenih ratnih zločinaca na izborima. Udruge žrtava očekuju reakciju OHR-a, no Ured visokog predstavnika nade polaže u domaće institucije.

“Slušajte, da je to jedino pitanje koje Bosna i Hercegovina treba riješiti, gdje bi nam kraj bio”. Kaže to izaslanica SNSD-a u državnom Domu naroda Dušanka Majkić. U ovom Domu po svemu sudeći za sada nema većine koja bi prihvatila izmjene Izbornog zakona, kojim se želi onemogućiti da na izborima budu birane, zbog ratnih zločina, osuđene osobe.

“Niti u jednoj zemlji Evropske unije presuđeni ratni zločinci ne igraju nikakvu ulogu, vrijeme je da i BiH krene ka tim standardima”, poručuje predlagač zakona Denis Bećirović.

“Jer to razara demokratiju u svakoj državi. Nažalost, mi imamo situaciju da stotine građana BiH, mislim na Bošnjake i Hrvate u entitetu Republika Srpska, i Srbe u entitetu Federacija BiH, a da ne govorim o diskriminaciji ostalih, nemaju pasivno biračko pravo kada je riječ o izboru u Predsjedništvo, u Dom naroda itd. S druge strane nekoliko stotina presuđenih ratnih zločinaca imaju i aktivna i pasivna biračka prava. To je apsolutno nedopustivo”, dodaje.

Podrške ovim zakonskim izmjenama nije bilo, kao ni za dopune Kaznenog zakona BiH kojim se kao kaznena djela tretiraju negiranje genocida i ratnih zločina. Ništa neobično i neočekivano, kažu iz pojedinih Udruženja žrtava rata. Očekuju reakciju međunarodne zajednice.

“Ukoliko Parlament BiH ne usvoji zakon o negiranju genocida, da će to uraditi OHR, i visoki predstavnik. Evo sada je i ta procedura završena i ja se nadam da će visoki predstavnik proglasiti Zakon u nekom narednom periodu, ali sigurno prije godišnjice genocida u Srebrenici”, nada se Murat Tahirović, Udruženje svjedoka i žrtava genocida.

Iz OHR-a pak, još uvijek, nade polaže u bh. parlamentarce…

“Ovo pitanje zaslužuje da bude riješeno za dobrobit svih preživjelih i žrtava. Međutim, kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, fokus je na Parlamentu, koji još uvijek ima vremena da uloži dodatni napor. Kao što često naglašavamo, dobra domaća rješenja su najbolja za ovu zemlju”.

No hoće li biti tog dodatnog napora?

“Sve ono što je očigledno je da neke stvari koje su u nekom civiliziranom svijetu normalne, kod nas nisu normalne”, zaključuje Asim Sarajlić, SDA.

“Znači, očigledno postoji neka vrsta političkog problema, koji oni ne mogu da prevaziđu i meni je žao zbog toga. Nadam se da će sazrijeti to vrijeme i da ćemo se kad tad pozabaviti tim pitanjem na pravi način”, dodaje Zlatko Miletić, DF.

“Mi nismo u stanju da riješimo nijedno pitanje ozbiljno, mi nismo u stanju da napravimo taj unutrašnji dijalog i da se dogovorimo o ključnim pitanjima koja bi bila suštinska za sve građane ove zemlje”, smatra Dušanka Majkić, SNSD.

Ako je suditi po ovim odgovorima, čini se da će ipak visoki predstavnik biti taj koji će morati odlučiti o pojednim zakonskim rješenjima.

“Zalagat ću se, apsolutno, da se u Parlamentu Bosne i Hercegovine donese zakon o negiranju genocida. Iduće godine ćemo sigurno imati takav zakon na 25-godišnjicu genocida”, kazao je visoki predstavnik u BiH za N1 11. srpnja prošle godine i dodao “kako već radi na tome”. No hoćemo li to vidjeti i u praksi? 

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad