Pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez kazao je za N1 kako su utvrdili da je britanski soj u našu zemlju došao 26. decembra kada su u BiH boravili turisti iz arapskih zemalja. Riječ je o bračnom paru.

Komentirajući to što Vijeće ministara ne želi uvesti mjeru obaveznog PCR testiranja na granicama države, kazao je: “Mi smo zemlja otvorenih vrata”.

“Mjere koje smo donijeli, u mjesecu novembru one su jako dobre i apsolutno su garantirale da ne uđemo u ovaj val da smo radili određene stvari koje nismo. Tri segmenta su u borbi protiv Covda, jedno je epidemiološka mjera, drugo nadzor, za koji je odgovorna najviše politika, koji je izostao i bio loš i treće je pitanje liječenja – zašto ljudi umiru, šta se dešava. Jasno smo vidjeli da su mjere jako dobre, nisu nigdje kopirane, napravljene su prema našoj situaciji. Dana 26. 12. imali smo ljude iz određenih arapskih zemalja s britanskim sojem. Desilo nam se ono što se desilo Enegleskoj”, rekao je Čerkez u Pressingu.

Na pitanje da li ima dokaze za to što govori, rekao je da ima.

“Mi smo na određenom broj uzoraka utvrdili da je 26.12. bio prisutan britanski soj kod bračnog para iz određene arapske zemlje. Gospodin Goletić je rekao jer je sekvencionirao soj. Provjerili smo gdje su boravili i sve. U Engleskoj se dva mjeseca nakon detekcije soja pojavljuje ubrzano širenje. Sad je taj soj dominantan kod nas. Na istraživanjima u KCUS-u od 24 uzorka – 23 su bila britanski, u drugoj fazi od 24 imali smo 21 britanski i tri češka. Kod nas je sada taj virus dominantan, jako brzo se širi. U tom mjesecu kada smo ukazivali da se nešto dešava, a to je kraj januara gdje incidenca u KS raste na 111, a onda ide po sedmicama 137, 184, 269, u osmoj sedmici 460 da bi došao na 700, sad je u padu 642 – ja sam tada rekao vrlo jasno, da ukoliko brzo ne reagujemo i ne poduzmemo mjere nadzora, ne nove mjere da uvodimo i zatvorimo, da nemamo restorane po 150-180 ljudi koji derneče, jer Sarajevo je specifično. Sarajevo i Mostar su dvije različite priče. Kao što je Sarajevo i London. Broj stanovnika, naseljenost, gustoća, mjesta gdje se susreću ljudi. Često ljudi postavljaju pitanja zašto i tržne centre ne zatvaramo. Koliko je vaš kontakt u tržnom centru? Minuta – dvije, za toliko se virus ne širi. Znate gdje se širi? Kada sjednete u torlejbus od Dobrinje do Drvenije, a on pun, a niko ništa ne poduzima. Širi se u kafanama ako imate po 120, 130, 150 ljudi. Morate imati nadzor policije i inspekcije i usmjeriti snage da to stopirate“, rekao je Čerkez.

Pohvalio je novu vlast u TK kazavši kako su uradili dobru stvar promijenivši zakon da mogu kafanu, ukoliko krši mjere, zatvoriti na šest mjeseci i duže putem suda.

“Ne morate kažnjavati i sve da zatvorite. Ne, zatvarat ćemo one koji krše, držat ćemo se u okviru mjera koje smo propisali, nećemo nikoga ugrožavati i idemo dalje”, kazao je.

Istako je kako smo izgubili nadzor navodeći primjer Mostara gdje se u bolnici otvara šesti ili sedmi sprat za Covid pacijente. Naveo je kako tamo još nisu zatvorene kafane, a da građani ne nose masku. Također, kazao je kako ni kantoni nisu učinili ništa da za godinu dana promijene zakone i omoguće kažnjavanje onih koji ne poštuju mjere poptu nošenja maske.

“Prema mojim saznanjima ljudi iz Hrvatske su dolazili u te dijelove na razne fešte i danas imamo tešku situaciju u Mostaru”, rekao je.

Naglasio je kako je “mjera nadzora u političkim rukama”.

“Mjere koje se donose u smislu samih mjera, to je u rukama struke i to ne smije biti u politici i mi smo to imali više nego susjedne zemlje. Prevenirali smo. Jako je teško rukovoditi krizom gdje imate velike radove. Vidjeli ste da su u Koreji znali zatvarati stambene blokove. Rekli su nam, ‘znate mi ne možemo zatvoriti kanton jer ako zatvorimo jedan kanton oni će otići na drugo mjesto’. Mjera zatvaranja je jedna od najstarijih mjera. Onaj ko ima dozvolu za rad, ulazi i izlazi”, kazao je Čerkez.