Dodik o ugovoru IZ-a i BiH: Uvijek bilo uzmi ili ostavi – mi ostavljali

N1

Nova vladajuća koalicija otvorila je pitanje potpisivanja ugovora BiH sa Islamskom zajednicom (IZ), staro 15 godina. Politički ekskluzivitet za IZ ili jednakost vjerskih zajednica, stoju u tekstu Dragana Maksimovića, novinara DW-a.

“Negdje u ladici Predsjedništva BiH, osam godina na potvrđivanje čeka ugovor između Islamske zajednice u BiH i države. Cijela priča oko imaginarnog sekularizma BiH, počela je 2006. godine, kada je država potpisala ugovor sa Vatikanom, a godinu dana kasnije i sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC). Na usvajanje ugovora sa Islamskom zajednicom čekalo se do 2015, kada je dokument prošao Savjet ministara i upućen u Predsjedništvo BiH na potvrđivanje. Međutim, nijedan saziv tročlanog tijela nije do sada dao zeleno svjetlo”, stoji na početku tekst DW-a.

Prije priče o bilo kakvim razlozima za takav scenario sociolog Ivan Šijaković pita zašto bi jednoj suverenoj, sekularnoj državi, bio potreban sporazum sa bilo kojom vjerskom zajednicom.

Džuma, izgled i hirurg

“Vjerske zajednice su potpuno drugačije organizacije u odnosu na civilni sektor poput sindikata ili partija. One počivaju na potpuno drugim osnovama“, kaže Šijaković, koji razumije raspravu o tome unutar BiH.

„Vidite da ste odmah došli u neravnopravan položaj jer svaka vjerska zajednica ispostavlja svoje zakone. Ako potpišete bilo šta sa crkvom, onda ne možete da primjenjujete pravilo da je crkva potpuno odvojena od države”.

Najviše primjedbi na ugovor bilo je u dijelu koji se odnosi na „vrijeme za džumu” i njegovu garanciju. Također, neslaganja je bilo i u vezi garancije BiH na pravo na „oblačenje i izgled u skladu sa vjerskim uvjerenjima”. Bakir Izetbegović je kao član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda stavio ovo pitanje na dnevni red jedne od sjednica na kraju mandata 2018. godine, ali su druga dva člana Mladen Ivanić i Dragan Čović, bili protiv. Ivanić je tada imao svoje prijedloge na tekst ugovora, koji nisu prihvaćeni.

„Stajao je tamo čitav niz stvari. To znači da bi ljekar koji operiše, napustio operaciju da bi išao na džumu“, zaključio je tadašnji član Predsjedništva iz reda srpskog naroda, naglasivši da se ugovor sa Islamskom zajednicom razlikuje od potpisanih sporazuma sa Vatikanom i Srpskom pravoslavnom crkvom.

„Moj prijedlog, koji su oni prihvatili pa sad odustali, bio je da se kaže da Bosna i Hercegovina neće ometati pravo na džumu. Također sam predlagao i da nećemo garantovati pravo na nošenje tradicionalne opreme, nego da nećemo sprečavati i da će to biti korišteno u skladu sa zakonom“, rekao je tada Ivanić.

U praksi sve isto

U spektru političih tumačenja ovog ugovora, po strani je stavljeno pitanje šta on donosi. Pored regulisanja pravnih i vjerskih pitanja, korištenje imovine, trebala bi biti definisana i druga pitanja. Savjetnik reisul-uleme Huseina Kavazovića, Mustafa Prljača, kaže da se samo želi dogovoriti međusobni odnos države i Islamske zajednice, te da se tim ugovorom ništa neće promijeniti.

„U praktičnom smislu, ništa se neće promijeniti. Međutim u slučaju da dođe do povrede nekog od tih prava, onda nema osnove za borbu za ostvarenje nekog vjerskog prava“, kaže Prljača.

Među pitanjima koje je nova vladajuća koalicija najavila u agendi, naveden je i ugovor sa IZ-om. Ispregovaran prije 14 godina, usvojen prije osam u Savjetu ministara, ugovor će ipak još neko vrijeme biti na čekanju, ako je suditi po neodređenim izjavama.

„Spomenuli smo niz otvorenih pitanja, među njima i sporazum sa Islamskom zajednicom”, rekao je nedavno tokom potpisivanja sporazuma koalicionih partnera na državnom nivou, prvi čovjek SDP-a Nermin Nikšić.

Uzmi ili ostavi

Sa druge strane, SDA isključivim krivcima za nepotpisivanje ugovora smatra svoje koalicione partnere SNSD i HDZ, koji su godinama odbijali da potpišu ugovor. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović, u svom mandatnom periodu u Predsjedništvu nije skrivao da je pitanje ugovora isključivo političko pitanje.

„To uopšte nije pitanje problema između Islamske zajednice i nekih institucija BiH, već političkih odnosa u BiH i zbog toga nije uopšte na dnevnom redu“, govorio je tada član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Stav Milorada Dodika, koji je jedan od potpisnika agende u kojoj se ovo pitanje ponovo vraća na dnevni red, na tragu je “neravnopravnosti vjerskih zajednica u BiH ukoliko bi ugovor u ovom obliku bio potpisan”.

„Naknadno su sada otkrili, nakon toliko godina, da je Islamska zajednica domicilna, a Srpska pravoslavna crkva i Vatikan strani subjekti. Što ide prema tome da su Srbi i Hrvati, pravoslavci i katolici stranci, a da je jedini domicilni faktor Islamska zajednica”, rekao je ranije Dodik.

Danas pojašnjava da je problem što se nikada o tome nije razgovaralo i da prijedlog ugovora nije smio biti podložan promjeni.

„Nisam protiv toga da se stavi na dnevni red pa da kažemo šta ko misli o tome. Nisam ni protiv toga da se sjedne sa predstavnicima Islamske zajednice da se priča o tome. Sa predstavnicima SDA nijednom nismo imali inicijativu da se razgovara o toj temi. Uvijek je bilo uzmi ili ostavi. I mi smo naravno, ostavljali”, kaže Dodik.

Ono što desnoj političkoj opciji nije uspjelo osam godina, uslovno lijevi su makar načelno dogovorili da se o tome razgovara.

DW: IZ ispred države u bezbjednosnom aspektu?

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini saopštila je da podržava svako nastojanje da se ispravi nepravda i diskriminacija prema muslimanima u Bosni i Hercegovini koja se ogleda, između ostalog i u činjenici da se godinama neopravdano blokira potpisivanje ugovora ove vjerske zajednice sa državom.

„Ugovor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ne treba i ne može biti predmet bilo kakve političke trgovine niti ucjene“, kaže se u saopštenju Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, tvrdeći da nije tačno da se ugovorom daje više prava IZ-u nego drugim vjerskim zajednicama.

„Jedino po čemu se ovi ugovori razlikuju jesu određene specifične vjerske prakse vezane za islamsko učenje i tradiciju koje se uz poštovanje svih principa sekularnog društva i individualnih sloboda akomodiraju u bosanskohercegovačkom društvu”, navodi se u saopštenju.

U članu 8. ugovora navodi se i da nadležna tijela BiH ne mogu preduzeti bezbjednosne mjere u džamijama, mesdžidima, mektebima, tekijama, haremima i popratnim prostorima, bez „prethodnog pismenog odobrenja nadležnog organa Islamske zajednice, osim ako je to hitno zbog zaštite života i zdravlja ili zbog spašavanja dobara posebne istorijske i umjetničke vrijednosti”.

U sljedećem članu piše da u slučaju pokretanja istrage protiv službenika IZ-a, zbog „eventualnih krivičnih djela propisanih krivičnim zakonom, sudske će vlasti o tome prethodno obavijestiti nadležne organe Islamske zajednice“.

Snažan uticaj

“Ugovor koji je potpisan sa Vatikanom i Srpskom pravoslavnom crkvom ima karakter međunarodnog ugovora, s obzirom da su sjedišta u druge dvije države. U tom smislu, ugovor sa IZ-om ne može biti isto tretiran, ali se o tome treba postići dogovor”, zaključuje se u tekstu DW-a. Ivan Šijaković kaže da je ovo veoma osjetljivo pitanje, kojim se odgovara na pitanje da li je država samostalna ili pod uticajem vjerskih zajednica.

„To nije nikakvo političko pitanje. Politička i vjerska ideologija nisu i ne mogu biti isto po svojoj definiciji. Ali nažalost, pošto su vjerske organizacije u BH pomogle mnogim političkim partijama bez kojih mnoge ne bi ni postojale, onda smo došli u takvu situaciju da se pokušava raditi nešto što je bespredmetno“, zaključuje Šijaković.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad