Vojni analitičar za N1: Iran nema šanse; Trumpu se izgleda jako svidjelo ovo što Izrael radi

Izrael opravdava napade: Prijetnja od atomske bombe

Izraelski napadi na ciljeve u Iranu obrazloženi su tvrdnjom da je Teheran blizu razvijanja atomske bombe. Prlenda ističe da se ovakav obrazac ponavlja već decenijama.

"Ima možda jedno 15-20 godina da kad god se Iran primakne nekom značajnijem koraku ka pravljenju nuklearne bombe, on dobije ili jake međunarodne ekonomske sankcije, ili napad na naučnike, ili udar kao sada gdje im unište ključna postrojenja", rekao je Prlenda.

Iran, prema njegovim riječima, sistemski ulaže u balističke projektile i nuklearni program, dok zanemaruje druge grane vojske, zbog čega sada trpi vojne udare.

"Možemo biti sigurni da jeste Iran u zadnjem vremenu napravio velike korake ka tome. Oni znaju da će biti politički mnogo jači kad jednom budu imali atomsku bombu", dodao je.

Nuklearni rizik: Može li doći do katastrofe?

Na pitanje da li bi izraelski napadi na nuklearna postrojenja mogli izazvati katastrofu, Prlenda upozorava na moguće posljedice, iako ih trenutno ne vidi kao vjerovatne.

"Predstavnici Međunarodne agencije za atomsku energiju upozorili su da može doći do oštećenja postrojenja koja mogu dovesti do radijacije. Međutim, ono što je najozbiljnije, obično je duboko u zemlji. Tako da je mnogo teže doći do situacije, da dođe do neke katastrofe, da dođe do nuklearnog zračenja. Moglo bi doći do toga kao što je u Černobilu oštećen reaktor, pa da onda da se širi taj radioaktivni oblak. Međutim, prema onome što se sada govori i radi, to ne bi se trebalo desiti", objasnio je.

Operacija slična ruskoj: Dronovi i agenti Mosada u Iranu

Govoreći o taktičkom aspektu izraelskog udara, Prlenda primjećuje sličnosti s ruskim operacijama.

"Dio akcije gdje su se agenti Mosada infiltrirali u Iran i koristili bespilotne dronove podsjeća me na operaciju 'Paučina' u Ukrajini. Kao da je isti mozak planirao obje", ocijenio je.

Može li doći do promjene režima?

Iako Izrael teži promjeni režima u Iranu, Prlenda je skeptičan da će vojna sila to omogućiti.

"Što jače udariš silom, to raste i otpor. Zračna sila sama po sebi nije dovoljna da promijeni režim, mora postojati unutrašnja želja građana za promjenom", rekao je, dodajući da je bilo kontakata Izraela sa sinom bivšeg šaha, ali ne vjeruje da postoji podrška naroda za takvu zamjenu vlasti.

Zašto avioni, a ne rakete?

Izrael se odlučio za napade borbenim avionima umjesto dalekometnim projektilima. Prlenda objašnjava da su projektili skuplji i manje precizni.

"Ratno zrakoplovstvo Izraela jedno je od najjačih na svijetu. Podigli su 200 aviona u operaciju, što ni SAD ne bi lako uspjele sa svojom flotom", naglasio je.

Prema njegovom mišljenju, ozbiljnost izraelske operacije potvrđuju i detalji poput aviona koji se vraćaju s neiskorištenim bombama, jer čuvaju municiju za naredne udare.

Iransko ratno zrakoplovstvo zastarjelo

Govoreći o iranskoj zračnoj moći, Prlenda navodi da su u pitanju stari avioni iz doba Šaha, većinom zapadnog porijekla.

"To su F-4, F-5 i F-14 – avioni iz doba Top Guna. Imaju možda 20 migova 29, ali to ne predstavlja prijetnju za Izrael. Tek nedavno pokušavaju da nabave Su-35 iz Rusije", rekao je.

Iako se govori da izraelske akcije nemaju kopnenu komponentu, Prlenda pojašnjava da je ona ipak prisutna u vidu infiltriranih agenata.

"Specijalci Mosada su ušli u Iran i vodili dronove iznutra. Radi se o dalekoj distanci i želji da se sačuvaju životi trupa", pojasnio je.

Otpor Irana: Balistički projektili i dronovi

Iran je odgovorio vlastitim napadima, a Prlenda smatra da su to mogućnosti koje im stoje na raspolaganju.

"Oni su uzvratili dronovima i balističkim projektilima. Činjenica da toliko raketa prolazi pokazuje da ni čelična kupola nije savršena", rekao je.

Iako izraelski sistem protivzračne odbrane važi za jedan od najboljih na svijetu, Prlenda upozorava da nijedan sistem nije neprobojan.

"Ako pratite logiku njegovog algoritma, možete ga nadigrati – naročito kombinacijom dronova, balističkih i hipersoničnih projektila", ističe.

Kada se sve sabere, Prlenda jasno kaže:

"Iran nema šanse. Njihov maksimum je ovo što trenutno rade. Oni ne žele dug sukob – žele pregovore, jer znaju da ih vojska ne može izvući", kazao je.

Napominje da je Iran previše sredstava uložio u raketne i nuklearne programe, a zapostavio klasične vojne snage.

Koliko još raketa ima Iran?

Iran je prvog dana ispalio oko 150-200 raketa, ali se broj vrlo brzo smanjio na 30, pa i manje.

"Iran gleda da odgovori simbolično, da pokaže reakciju građanima, ali vojno to nije nanijelo ozbiljnu štetu Izraelu", objasnio je Prlenda.

Navodi da Iran ima nekoliko hiljada projektila, ali i da pažljivo bira mete jer ne želi dodatnu eskalaciju.

O daljim pregovorima i ulogama velikih sila

Upitan o američko-iranskim pregovorima, Prlenda vjeruje da prvi udari nisu prošli bez znanja SAD.

"Sumnjam da su se prvi udari prošli bez znanja Trumpa. Ne vjerujem ja da on to nije znao, jer to je velika akcija, obsežna. Čak i da mu nisu Izraelci rekli, on ne mora od svojih zapovjednika vojnih u Pentagonu reći 'predsjedniče, Izrael planira ozbiljnu akciju'. I da se on protivio tome, on bi rekao Izraelu nemojte to raditi. On to nije rekao. Međutim, u početku je izgledalo kao da oni misle srušiti pregovaračku poziciju Irana, pa da Iran pristane u pregovorima na mnogo radikalnije rezanje svog ovog nuklearnog projekta. Spominje se promjena režima, kontaktiraju sa sinom umrlog šaha, ne bi li on možda zamijenio u tom slučaju sadašnji režim u Iranu. Bojim se da je Netanjahu upravo u poziciji da zna da mu se klima stolica na svom terenu, kako ide u Gazi do kraja da bi on bio u stanju ići i u Iranu, do kraja samo je pitanje da Trump procijeni da li mu to odgovara ili ne. Trump nije taj tip koji voli nešto... on voli sve na silu. Pa da li je ekonomska sila ili vojna. On ne voli kao čovjek strpljivo pregovarati, vidjeli smo to na primjeru Zelenskom, nego on to ide sa uvredama, s pozicije ucjenjivanja i s pozicije vojne sile. Njemu se izgleda jako svidjelo ovo što Izrael radi i sad ja nažalost moram reći da je sve moguće", rekao je.

Govoreći o podršci Rusije Iranu, Prlenda ističe da će Moskva više glumiti mirotvorca nego se direktno vojno uključivati.

"Rusija ne ulazi direktno. Oni bi radije otežali Zapadu nego vojno pomogli Iranu. Njihova podrška bit će više deklarativna", kaže.

Šansa za nuklearni Iran?

Na pitanje koliko je Iran daleko od atomske bombe, Prlenda procjenjuje:

"Vjerujem da bi mogli razviti bombu za dvije godine ako ih niko ne spriječi. Ova akcija ih možda samo učvršćuje u toj namjeri", zaključio je.

Za kraj, upozorava da je svaki napad na iranske naučnike i postrojenja veliki udarac, jer iako ostaje dokumentacija, "naučnici su najveći gubitak".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad