U misiji Althea u Bosni i Hercegovini od jučer i 20. država, Njemačka. Dio kontingenta od 20 vojnika već je stigao, još 30 se očekuje do oktobarskih izbora. Odluku o slanju njemačkih vojnika u BiH prethodno je donio Bundestag, a uprkos protivljenju člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, misija EUFOR-a je proširena. No, mandat ističe ove jeseni, te i dalje ostaje mogućnost da Rusija posegne za vetom na produženje.

Njemački vojnici od jučer su na terenu, raspoređeni u radu Glavne komande, i u sklopu mreže timova za vezu i posmatranje, te saradnju s Oružanim snagama BiH. Jačanje kapaciteta EUFOR-a su mjere predostrožnosti, a ne direktna sigurnosna prijetnja, istakli su više puta iz ovog vojnog saveza, no Alija Kožljak, univerzitetski profesor i nekadašnji vojni predstavnik BiH u NATO smatra da je domaća politička situacija kontinuirana prijetnja stabilnosti, ali i utjecaji iz regije.

“Najbliža tome jeste kriza na Kosovu, znači svako ozbiljnije narušavanje sigurnosti na Kosovu bi bila mogućnost prelijevanja krize i u Crnu Goru i Makedoniju i BiH”, smatra Alija Kožljak, bivši vojni predstavnik BiH u NATO.

U Misiji Althea trenutno je blizu 1.200 vojnika, raspoređenih širom BiH, ipak najvećim dijelom u bazi Butmir. Posljednji kontingent od 500 vojnika u BiH je stigao u martu, otprilike mjesec nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Evropa nije htjela rizikovati potencijalno širenje ruskog utjecaja, no Misija EUFOR-a teškom mukom je posljednji put u Vijeću sigurnosti UN-a dobila zeleno svjetlo za ostanak. Za ruski glas “za”, tek imenovani visoki predstavnik Christian Schmidt, morao je odustati od obraćanja, što je bio presedan. Althea je već najesen pred novim izazovom, no ovoga puta sprema se “plan B” za eventualno rusko, “ne”.

“Moramo podržati Ured visokog predstavnika i operaciju EU Althea oni su ključni za održavanje mira i stabilnosti u BiH, njihove mandate treba obnoviti ili treba istražiti druge mogućnosti uključujući NATO”, istakao je 8. jula ove godine Michael Gahler, zastupnik u EP.

A Rusija odgovara kako su obrazloženja o potrebi proširenja Althee, neutemeljena. Kritikuju ideje i pozive o hitnom jačanju NATO kontingenta u BiH, a nakon što su u nekoliko navrata ranije upozoravali na eventualne posljedice približavanja BiH Sjevernoatlantskom savezu.

“Rastuća propagandna galama oko Althee nije slučajna. Izgleda da pojedine zapadne države, prije svega SAD i Velika Britanija, pripremaju teren za puzeću ‘NATO-izaciju’ BiH. To se nikako ne radi u interesu jačanja unutrašnje sigurnosti u BiH, koja, kako sami zapadnjaci napominju, nije ugrožena, već radi geopolitičke dominacije, težnje da po svaku cijenu održi svoju hegemoniju. U tom smislu, ne isključujemo provokacije kojima će se dokazati ‘slabost’ EUFOR-a i potreba njihove zamjene okupatorskim trupama NATO-a”, naveli su iz Ambasade Ruske Federacije u BiH.

Ambasada Rusije: Priprema se teren za NATO-izaciju BiH

Iako se čvrsto protivio dolasku njemačkih trupa, vrijeđajući, prijeteći, Milorad Dodik nije uspio zaustaviti proširenje snaga EUFOR-a, a tokom jedne od nedavnih posjeta Rusiji, tvrdi da je molio ruskog predsjednika da podrži produženje mandata u Vijeću sigurnosti.

“Imajući u vidu neke druge mogućnosti koji neki ostrašćeni žele da sa Zapada ostvare naš će prijedlog biti Rusima da u okviru Vijeća sigurnosti kada to dođe na dnevni red glasaju za misiju Althea u mandatu koji je do sada nama bio poznat, bez proširenja, vidimo da Njemačka ima neke aspiracije u tom pogledu ja moram da kažem da ja nemam povjerenja u to vojno ili militantno predstavljanje Njemačke”, rekao je 8. jula ove godine Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.

Pedeset (50) njemačkih vojnika nije mnogo, no dobar je znak kontinuirane podrške, smatraju mnogi, uglavnom u Federaciji BiH. Stižu pozivi da se sada posebna pažnja posveti Brčko Distriktu.

“Ponovo dolazi do izražaja situacija na području Brčko Distrikta, nedavno su dva ugledna američka autora napisala da je potrebno da se rasporedi američki kontingent u BD i to će ustvari biti finale jačanja sigurnosne situacije u BiH”, dodao je Zijad Bećirović iz IFIMES-a.

Treba istaći da je od početka ruske agresije na Ukrajinu, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg gotovo svakodnevno isticao kako Savez s posebnom pažnjom gleda na BiH, što je ponovio i u nedavnom pismu bh. ministrici diplomatije – Stoltenberg je poručio “stabilnost Zapadnog Balkana dugoročni je, strateški cilj Alijanse”.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad