Pašović otvorio pitanje domaće režije, iz SARTR-a i pozorišne scene uslijedili odgovori

Pašović: “Sistematsko uništavanje domaće režije u Sarajevu”

Haris Pašović je u objavi naveo da su u posljednjih godinu dana, od više od deset premijera odigranih u četiri sarajevska pozorišta koja su javne institucije, samo dvije režirali domaći reditelji i rediteljice.

“U posljednjih godinu dana, od više od 10 premijera koje su odigrane u 4 sarajevska pozorišta - koje su javne institucije - samo 2 su režirali domaći reditelji/rediteljice: Selma Spahić koprodukciju SARTR-a i pozorišta iz Pule i ja u Kamernom teatru 55 (prvi put nakon 32 godine)”, napisao je Pašović.

Dodao je da podržava angažman kolega i kolegica iz susjednih zemalja, ali smatra da domaća pozorišta imaju obavezu da njeguju domaću profesionalnu režiju i da u kulturnoj razmjeni treba postojati reciprocitet.

“Ja apsolutno podržavam da u našim pozorištima režiraju koleginice i kolege iz susjednih zemalja, ali naša pozorišta imaju obavezu da njeguju domaću profesionalnu režiju. Takođe, potrebno je da postoji reciprocitet u kulturnoj razmjeni”, naveo je.

Pašović tvrdi i da je u istom periodu broj režija reditelja iz Sarajeva u drugim centrima u regionu bio nula, izuzev koprodukcijskog projekta Selme Spahić. U tom kontekstu postavio je pitanje da li, ukoliko domaća pozorišta ne angažuju reditelje iz BiH, treba uopće nastaviti školovati nove generacije reditelja.

“Ako naša pozorišta ne angažuju reditelje iz BiH, a u proteklih 4 godine manje od 30 posto novih predstava su u Sarajevu režirali reditelji iz BiH, da li da prestanemo školovati reditelje? Naša filmska proizvodnja je zaustavljena, televizijska takođe, a pozorišta ne angažuju reditelje iz Sarajeva”, napisao je.

U objavi je ustvrdio i da sarajevska pozorišta, koristeći javni novac, ne angažuju domaće profesionalne rediteljice i reditelje, čime, prema njegovom mišljenju, uništavaju domaću režiju.

“Ovako, za puno javnog novca, sarajevska pozorišta uništavaju domaću režiju jer ne angažuju domaće profesionalne rediteljice i reditelje”, naveo je Pašović.

Također je ustvrdio da je kritika imala efekta jer će, kako je naveo, nakon njegove kritike SARTR-u uskoro biti angažovana mlada rediteljica Isidora Ratković, što je ocijenio pomakom.

Maja Salkić: SARTR radi s domaćim autorima i umjetnicima

Na Pašovićevu objavu reagovala je direktorica Sarajevskog ratnog teatra Maja Salkić, koja je navela niz imena bosanskohercegovačkih umjetnika i umjetnica koji su režirali ili će režirati u SARTR-u u protekle tri i po godine, kao i do kraja tekuće pozorišne sezone.

“U protekle tri i po godine, kao i do kraja tekuće pozorišne sezone, u JU Sarajevski ratni teatar SARTR režirali su i režirat će bosanskohercegovački umjetnici i umjetnice: Alen Šimić, Ermin Bravo, Haris Pašović, Selma Spahić, Ajla Bešić, Jasenko Pašić, Isidora Ratković, Branko Mitrović i Šejla Kamerić”, navela je Salkić.

Dodala je da su domaći dramski tekst i autorski projekti jedan od najvažnijih programskih izbora SARTR-a, te da u predstavama učestvuju članovi ansambla, ali i mladi glumci i glumice, čime se kontinuirano otvara prostor za razvoj nove generacije pozorišnih umjetnika. Posebno je istakla inkluzivne predstave realizirane uz učešće članova Udruženja „Život sa Down sindromom“ i Udruženja gluhih i nagluhih Kantona Sarajevo.

Salkić je navela i da SARTR kroz evropske projekte i međunarodne saradnje aktivno radi na osnaživanju mladih pozorišnih djelatnika i djelatnica, promoviranju novih bosanskohercegovačkih dramskih tekstova te razvoju profesionalnih kapaciteta producenata, reditelja, dramaturga, glumaca i drugih kulturnih radnika.

“Na taj način SARTR potvrđuje svoju opredijeljenost za domaće autore, domaće reditelje, bh. umjetničke timove, razvoj mladih umjetnika i društveno odgovorno, inkluzivno pozorište”, napisala je.

Osvrnula se i na Pašovićevo pominjanje mlade rediteljice Isidore Ratković, navodeći da njeno angažovanje nije rezultat pritiska, već planskog rada.

“Kada navodite mladu BH rediteljicu Isidoru Ratković, rezultat saradnje je plan koji pripremam unaprijed za svaku pozorišnu sezonu, odluke nisu ishitrene, niti donesene pod pritiskom, već kao sistemski pristup planiranja plana i programa”, poručila je.

Spor oko toga ko ima pravo režirati

U nastavku rasprave Haris Pašović je kratko odgovorio da govori o domaćim profesionalnim rediteljima, odnosno onima koji studiraju režiju i kojima je profesija reditelj.

“Domaći profesionalni reditelji. Oni koji studiraju Režiju. Profesija: Reditelj”, napisao je Pašović.

Na to mu je Maja Salkić odgovorila da ne prihvata da bilo ko određuje ko ima pravo režirati, stvarati i učestvovati u kreiranju programskih sadržaja teatra.

“Neću dozvoliti nikome, pa ni Vama kao afirmisanom bh. reditelju, da patronizira i određuje ko ima pravo režirati, stvarati i učestvovati u kreiranju programskih sadržaja teatra”, napisala je Salkić.

Dodala je da režija jeste profesija, ali da je savremeno pozorište mnogo širi prostor autorskog mišljenja, interdisciplinarnog rada, kolektivnih procesa i različitih umjetničkih praksi, te da se umjetnička vrijednost ne može mjeriti isključivo jednom diplomom ili jednim profesionalnim putem.

“SARTR ne pristaje na sužavanje pojma domaće umjetnosti niti na podjele na ‘legitimne’ i ‘nelegitimne’ autore. Naš programski izbor nije rezultat pritiska niti ishitrenih odluka, već dugoročnog i sistemskog planiranja razvoja pozorišta, domaće i međunarodne saradnje”, navela je.

Na njen komentar Pašović je kratko odgovorio: “Ti o tome ne znaš dovoljno”.

Tanja Miletić Oručević: “Moramo govoriti o ovome”

Rediteljica Tanja Miletić Oručević uključila se u raspravu navodeći da statistika, prema njenom viđenju, pokazuje da su u repertoaru na nekim pozicijama kao reditelji angažovani i glumci, plesač, konceptualna umjetnica, a ranije i kompozitorka.

“Evo i statistike gornjeg repertoara, od devet pozicija dva glumca, plesač i konceptualna umjetnica u ulozi reditelja. Bila je i kompozitorka”, napisala je Oručević.

U drugom komentaru podržala je otvaranje ove teme i ocijenila da je pitanje domaće režije suštinsko za opstanak domaćih pozorišta.

“Hvala, profesore. Moramo govoriti o ovome. Ali ako ne bude postojala domaća režija, onda ne treba da postoje ni domaća pozorišta. Neka se publika lijepo odveze u Beograd i Zagreb kad im se gleda predstava”, napisala je.

Damir Kustura: Ima i drugih domaćih režija

Glumac Damir Kustura podsjetio je da su u posljednjih godinu dana u Pozorištu mladih Sarajevo domaće predstave režirali i Adis Bakrač i Sanjin Arnautović.

“U posljednjih godinu dana: Adis Bakrač predstava ‘Škrtac’ / Pozorište mladih Sarajevo, Sanjin Arnautović mjuzikl ‘Be more chill’ / Pozorište mladih Sarajevo. Možda ima još neka, u ovim igram pa znam”, napisao je Kustura.

U drugom komentaru poručio je da je važno da se o ovome govori, ali i da bi cilj trebao biti međusobna podrška unutar pozorišne zajednice.

“Lijepo je da se o ovome govori u nadi da ćemo jedni drugima pomoći, stati jedni uz druge i jedni s drugima da sačuvamo domaće i reditelje i glumce i sve naše snage… pisce, scenografe, dramaturge, kostimografe… da nam to bude htijenje i zadatak, a ne da jedni drugima samo tražimo mane i greške jer ih svi imamo…”, naveo je Kustura.

Otvoreno pitanje za sarajevsku scenu

Rasprava koja se razvila ispod Pašovićeve objave otvorila je šire pitanje kulturne politike javnih teatarskih institucija u Sarajevu, odnosa prema domaćim rediteljima i rediteljicama, kao i modela regionalne saradnje. Dok jedni upozoravaju da domaća režija ostaje bez prostora u vlastitom gradu, drugi poručuju da postoje konkretni programi, planovi i angažmani koji pokazuju drugačiju sliku

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad