Rudnici na izdisaju
Struka upozorava: Kriza rudnika u BiH nije zelena tranzicija, nego godine zanemarivanja

Rudnici u Bosni i Hercegovini su na izdisaju, a pojedini to pravdaju potrebom zelene tranzicije. No, ova interpretacija je netačna, upozoravaju naučni krugovi, jer ona ne podrazumijeva momentalno gašenje svih rudnika, nego podrazumijeva kompleksan i pravedan proces transformacije. Neke od evropskih preporuka su uvođenje modernih, ekološki prihvatljivijih metoda iskopavanja koje smanjuju emisije CO2 i štite životnu sredinu u skladu s međunarodnim standardima. Ali, naučnu zajednicu, od onih koji upravljaju rudnicima, gotovo niko ne uvažava, zbog čega stanje i ne može biti bolje.
Kritičari bi rekli da je energetska politika podređena političkim interesima. Predstavnici akademske zajednice, međutim, konstatuju da ona nije ni u čijim interesima, zbog čega svjedočimo katastrofalnom stanju u bh. rudnicima. Podsjećaju da termoelektrane po proceduri EU moraju izaći iz pogona 2050. godine. Tu, dakle, nema prostora za izgradnju novih, modernih termoelektrana. Ali, one, koje još imamo, zarad energetske efikasnosti, mogu se unaprijediti, i to uz ne tako mnogo sredstava.
"Šta znači bolje – da su energetski efikasnije, da manje opterećuju okolinu, i da, prosto rečeno, zarađuju više. Postoje tu tehnologije koje su funkcionisale pa su isključene. Treba ih vratiti, ne znam zašto su isključene. Odlične tehnologije koje su za 22 godine rada, a nakon toga su isključene, uštedile Elektroprivredi 76 i po miliona KM", tvrdi Izet Smajević, mašinski inženjer i univerzitetski profesor.
Predstavnici naučne institucije koja okuplja značajan broj stručnjaka iz ove oblasti svoje prijedloge za unapređenje stanja u rudnicima imaju. Nadležni, međutim, njihove publikacije ne čitaju, pa svaka naučna ideja koja bi spasila ono što se spasiti da, ostaje bez povratne sprege.
"Postupak detonacionog čišćenja je originalan. Mi imamo patente za to. Amerikanci to koriste. Rusi to koriste, to je naša tehnologija, 23 godine funkcionisala. Jednostavno, neko je odlučio, bez ikakvog argumenta da to zatvori, smeta to nekome jer mu je sad prilikom neke rekonstrukcije ta neka firma koja je radila rekla mi to ne znamo, ne možemo dati garanciju za to. Pa što niste zvali nas, da mi s tom firmom pričamo? Kako je radilo 23 godine?", pita Kemal Hanjalić, univerzitetski profesor i doktor tehničkih nauka iz oblasti termodinamike.
Dugogodišnje zanemarivanje rudnika kroz izostanak pravovremenog investiranja u izvođenje rudarskih radova za rezultat imaju njihovo gašenje. Posljednji u nizu u FBiH je Rudnik mrkog uglja Zenica, koji je nakon više od 140 godina rada, ušao u proces zatvaranja.
"Već 15 godina odvijanje rudarskih radova vrši se u već proglašenoj neperspektivnoj djelatnosti. Tako da se radilo s prevaziđenom opremom, prevaziđenim metodama otkopavanja. Moram reći da su rudari ulagali nadljudske napore i ovo što se ima danas, u rudnicima uglja u FBiH, još uvijek se uspijeva, ako ništa, barem isporučiti minimum potrebnih količina uglja termoelektranama u Tuzli i Kaknju za proizvodnju električne energije", kaže Sinan Husić iz Sindikata radnika rudnika uglja u FBiH.
Koliko je situacija dramatična pokazuje veliki pad u proizvodnji uglja. Energetski sektor BiH suočava se s velikim preokretom, a dugogodišnji status BiH kao izvoznika električne energije je ugrožen čemu svjedoči drastičan pad izvoza, u korist rasta uvoza struje.
"S nekadašnjih sedam i po miliona tona, sada se to kreće na niovu nekih četiri do pet miliona tona. Jednostavno, možemo reći da je ova slika vrlo sumorna, bojim se da će sami rudnici doći u situaciju, kao što se desilo u Zenici, da rudnici mole da budu zatvoreni i da se radnici zbrinu", ističe Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.
Ozbiljni izazovi u proizvodnji, nedostatak radne snage i potreba za restrukturiranjem slika su rudnika i u Republici Srpskoj. 600 radnika ostaje bez posla u rudniku "Nova Ljubija" u Prijedoru, nakon što je pokrenut postupak za stečaj. Istovremeno, poslije višemjesečnog zastoja, Rudnik i termoelektrana "Ugljevik" ponovo je u pogonu.
"Iza nas je veoma težak period od četiri mjeseca, gdje nismo imali uopšte proizvodnje, uopšte nismo uspjeli obezbijediti finansijska sredstva. Ovo preduzeće živjelo je od razumijevanja i pozajmica matičnog preduzeća. Bez njihove pomoći i pomoći Vlade Republike Srpske, mi ovdje danas ne bi stajali", kaže Žarko Novaković, direktor "RiTe Ugljevik".
"Naravno, da je u narednom periodu potrebno osigurati dodatna finansijska sredstva za investiranje, kako u rudarsku proizvodnju, tako i za kadrovsko jačanje, u pogledu kvalifikovane radne snage", dodaje Petar Đokić, ministar energije i rudarstva RS.
Izazova sa rudnicima u BiH ne manjka, a sve dok oni koji njima upravljaju nastave da zaobilaze stavove struke, koji čekaju da se njihov glas čuje dok nije prekasno, ne možemo očekivati da će situacija uskoro postati bolja.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare