Očaj u Gazi zbog izraelske blokade: "Glad je ta koja će me ubiti - spora smrt"

Opsada je ostavila palestinski teritorij suočen s uvjetima bez premca u ozbiljnosti od početka rata dok se stanovnici bore s sveobuhvatnim novim naredbama o evakuaciji, ponovnim bombardiranjem civilne infrastrukture kao što su bolnice i iscrpljivanjem hrane, goriva za generatore i medicinskih potrepština, piše Guardian.

Izrael je jednostrano napustio dvomjesečno primirje s palestinskom militantnom grupom Hamas 2. marta, prekinuvši vitalnu opskrbu. Nešto više od dvije sedmice kasnije, nastavljeno je bombardiranje velikih razmjera i Izrael je prerasporedio kopnene trupe povučene tokom primirja.

Od tada su političke ličnosti i sigurnosni zvaničnici više puta obećali da se isporuka pomoći neće nastaviti sve dok Hamas ne oslobodi preostale taoce uhvaćene tokom napada 7. oktobra 2023. što je pokrenulo sukob. Izraelska vlada novu je opsadu postavila kao sigurnosnu mjeru i opetovano je zanijekala korištenje izgladnjivanja kao oružja, što bi predstavljalo ratni zločin.

Pročitajte još: VIDEO / Papino prvo značajnije pojavljivanje nakon bolesti: Pozvao na mir u Gazi

Analiza: Stvarna strategija iza iznenadne Putinove objave primirja

Dvije velike kompanije pregovaraju o letovima za New York iz balkanske zemlje

Blokada sada ulazi u osmu sedmicu, što je čini najdužom neprekidnom opsadom s kojom se Pojas Gaze do danas suočio u 18-mjesečnom ratu.

Uz čvrstu podršku SAD-a, svog najvažnijeg saveznika pod Donaldom Trumpom, Izrael se čini uvjerenim da može održati opsadu uz malo međunarodnog pritiska.

Izrael također napreduje s velikim otimanjem palestinske zemlje za sigurnosne tampon zone i planovima za prebacivanje kontrole isporuke pomoći na vojsku i privatne izvođače, pogoršavajući strahove u Gazi da Izrael namjerava dugoročno zadržati čizmu na tom terenu i trajno raseliti stanovništvo.

Mnogi ljudi s kojima je Guardianov Observer razgovarao rekli su da se sada više boje gladi nego zračnih napada. "Mnogo puta sam se morao odreći svog dijela hrane za svog sina zbog velikih nestašica. Glad je ta koja će me ubiti - spora smrt", rekao je Hikmat al-Masri, 44-godišnji univerzitetski predavač iz Beit Lahije na sjeveru Gaze.

Hrana nakupljena tokom dvomjesečnog prekida vatre je nestala, a očajni ljudi diljem teritorija guraju se u dobrotvornim kuhinjama s praznim loncima i zdjelama. Prema posljednjoj procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, roba na tržnicama sada se prodaje za 1.400% više od cijene prekida vatre.

Procjenjuje se da je 420.000 ljudi ponovno u pokretu zbog novih izraelskih naredbi o evakuaciji, što otežava prikupljanje čvrstih podataka o gladi i pothranjenosti, ali Oxfam procjenjuje da većina djece sada preživljava s manje od jednog obroka dnevno.

Oko 95% humanitarnih organizacija suspendiralo je ili smanjilo usluge zbog zračnih napada i blokade, a od februara je Izrael pooštrio ograničenja za ulazak međunarodnog osoblja u Gazu. Osnovne medicinske potrepštine – čak i lijekovi protiv bolova – su pri kraju.

"Grad Gaza je prepun raseljenih ljudi koji su pobjegli od izraelskih trupa koje se kreću prema sjeveru, i oni žive na ulici ili stavljaju svoje šatore unutar oštećenih zgrada koje će se srušiti", rekla je Amande Bazerolle, koordinatorica za hitne slučajeve u Gazi za Liječnike bez granica, govoreći iz Deir al-Balaha.

"Nema dovoljno mjesta za njegu za toliko ljudi. U našoj klinici za opekline u gradu Gazi odbijamo pacijente do 10 ujutro i moramo im reći da se vrate sljedeći dan, jer se trudimo da naše zalihe lijekova potraju što je duže moguće", dodaje.

Opsada je popraćena žestokim napadom izraelskih snaga na sjever Gaze, kao i na cijeli Rafah, najjužniji grad pojasa, koji odsijeca teritorij od Egipta.

Prema UN-u, približno 70% Gaze sada je pod izraelskom naredbom o evakuaciji ili je uključeno u šire vojne tampon zone; nova sigurnosna zona Rafah zauzima jednu petinu cjelokupnog teritorija.

Otimanje zemlje gura 2,3 miliona stanovništva - i pomoć i medicinske napore - u sve manje "humanitarne zone" koje je odredio Izrael, iako je prošlosedmični izraelski zračni napad na al-Mawasi, najveću takvu zonu na obali južne Gaze, ubio 16 ljudi.

Kako se prostor u kojem mogu djelovati smanjuje, humanitarni radnici rekli su da su zabrinuti da su se pravila angažiranja kojih se pridržava izraelska vojska promijenila otkako je primirje propalo, ukazujući na nedavne bombaške napade na bolnicu Nasser u Khan Younisu i bolnicu al-Ahli u gradu Gazi.

Dvije su osobe poginule u napadu na Nasser, kada je pogođena zgrada u kojoj su bili članovi međunarodnog medicinskog tima. Nema izvještaja o žrtvama u napadu na al-Ahli, ali su bolnički odjeli intenzivne njege i hirurgije uništeni, rekli su doktori. U oba slučaja, Izraelske odbrambene snage (IDF) kazale su da su ciljale militante Hamasa.

"Ljudi u Gazi vole imati međunarodno osoblje u blizini jer pretpostavljaju da im to pruža veću zaštitu i da je manja vjerojatnost da će IDF napasti zgradu ili područje", rekao je viši zvaničnik humanitarne pomoći, koji je tražio da ostane neimenovan kako bi slobodno govorio.

“Na početku rata, ako je došlo do zračnog napada dva kilometra od naše lokacije, mi bismo se evakuirali... na kraju je to postalo 300 metara, a sada je 30 metara, ako

IDF] pogodi susjednu zgradu. Ili nema upozorenja, ili ponekad 20 minuta, što nije dovoljno vremena za evakuaciju bolesnih ljudi. Naša izloženost riziku postaje sve veća... Znamo da nas Izraelci pokušavaju prisiliti da radimo pod njihovim uvjetima", dodaje isti izvor.

U izjavi u odgovoru na navode ovog humanitarnog radnika, IDF je rekao:

"Hamas ima dokumentiranu praksu djelovanja unutar gusto naseljenih područja. Napadi na vojne ciljeve podliježu relevantnim odredbama međunarodnog prava, uključujući poduzimanje izvedivih mjera opreza". Pitanja o pomoći upućena su političkom ešalonu.

Izrael već dugo tvrdi da Hamas izvlači velike količine pomoći koja je stigla u Gazu, što dopušta ovoj grupi da zadrži svoju kontrolu zadržavajući pomoć za sebe ili je prodajući po skupim cijenama očajnim civilima.

Prošle su sedmice izraelski mediji izvijestili da su napori da se zaobiđu međunarodne agencije i stvori mehanizam pod izraelskom kontrolom za distribuciju pomoći korištenjem privatnih izvođača u toku, ali još uvijek u "ranim fazama", bez vremenskog okvira za provedbu. U međuvremenu će se humanitarna kriza samo pogoršati, kažu humanitarne agencije.

Međunarodni posrednici pokušavaju oživjeti pregovore o prekidu vatre, ali malo je znakova da se bilo koja strana približila oko temeljnih pitanja kao što su razoružanje Hamasa i povlačenje izraelskih trupa.

Masri, predavač iz Beit Lahije, rekao je: "Kada je ponovo uvedena blokada i rat se nastavio, osjećao sam se prestravljeno. Stalno razmišljam o svom malom sinu i kako mu mogu osigurati osnovne potrepštine. Niko ne može zamisliti razinu patnje... Smrt nas okružuje sa svih strana".

BONUS VIDEO

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje